STVARANJE SOCIJALISTIČKOGA ČOVJEKA - Hrvatsko društvo i ideologija jugoslavenskoga socijalizma

O knjizi STVARANJE SOCIJALISTIČKOGA ČOVJEKA - Hrvatsko društvo i ideologija jugoslavenskoga socijalizma

Predmet ovoga zbornika su nastojanja u stvaranju socijalističkog čovjeka poslije Drugog svjetskog rata, njegova uloga, ideološke smjernice, te preobrazba kroz 45 godina trajanja jugoslavenskog socijalizma. Istraživanja obrađuju sve aspekte života, od djetinjstva do umirovljenja (rad, dokolica, sport, kultura, stvaralaštvo, politika...), kao i sve društvene skupine. Sadrži radove desetorice autora (Igor Duda, Anita Buhin, Lada Duraković, Teodora Fonović Cvijanović, Boris Koroman, Andrea Matošević, Magdalena Najbar-Agičić, Igor Stanić i Vanessa Vitković Marčeta).

Koncept stvaranja „novoga čovjeka“ tijekom dvadesetoga se stoljeća propitivao i ponavljao u različitom političkom i zemljopisnom okruženju. U žarištu ovoga znanstvenoga projekta nalazi se jedan od zasebnih povijesnih slučajeva: nastojanja jugoslavenskih vlasti u stvaranju novoga socijalističkog čovjeka poslije Drugoga svjetskog rata, posebno u Hrvatskoj kao jednoj od jugoslavenskih republika. Socijalistički su se građani i građanke isprva suočili s društvom izrazito usmjerenim prema Sovjetskome Savezu, no stanje se ubrzo izmijenilo i usmjerilo prema jugoslavenskome modelu samoupravljanja i tržišnoga socijalizma. Dugo razdoblje u trajanju od četiri i pol desetljeća (1945-1990.) zahtijeva posebnu pozornost zbog promjena koje su se događale u političkome sustavu: od oblikovanja koncepta socijalističkoga čovjeka do njegove djelomične razgradnje. Hrvatska umnogome predstavlja izvrsnu studiju slučaja u istraživanju jugoslavenskoga društva, a u ovome se projektu razmatra u jugoslavenskome kontekstu te – kada god je to potrebno – i u širem povijesnom okviru koji obuhvaća druga socijalistička društva kojima su upravljale komunističke stranke. Profil suradnika na projektu jamči analizu socijalističkoga čovjeka u njegovim ili njezinim raznim oblicima: od djetinjstva do umirovljenja, u radu te u dokolici i sportu, kao stvaratelja i primatelja kulture, od teoretskih ideala visoke politike do uspješne ili problematične prakse. Suradnici obrađuju širok izbor pisanih, vizualnih i usmenih izvora te ih interpretiraju koristeći složenu multidisciplinarnu metodologiju koja uključuje političku, gospodarsku, društvenu i kulturnu povijest, društvenu i kulturnu antropologiju, kulturalne studije i lingvistiku. Cilj je projekta baciti novo svjetlo na razdoblje i temu koji su u hrvatskim i ostalim postjugoslavenskim humanističkim znanostima i dalje nedovoljno istraženi.

Igor Duda (Pula, 1977) izvanredni je profesor na Odsjeku za povijest pri Filozofskom fakultetu Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, gdje je kao znanstveni novak primljen 2001. godine. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je povijest i kroatistiku (2000) te magistrirao (2004) i doktorirao povijest (2009). Područje njegova posebnog interesa su društvena povijest i povijest svakodnevice druge polovice XX. stoljeća, Hrvatska u socijalističkoj Jugoslaviji, povijest dokolice i turizma, povijest potrošačke kulture i povijest djetinjstva. Kao OSI/FCO Chevening Scholar boravio je na Sveučilištu u Oxfordu (2002/03), potom kao gostujući istraživač na Centru za jugoistočnoeuropske studije (CSEES) Sveučilišta u Grazu (2015/16) i institutu Leibniz-IOS u Regensburgu (2019). Surađivao je s Leksikografskim zavodom Miroslav Krleža u Zagrebu te bio istraživač na međunarodnom znanstvenom projektu Sveučilišta u Grazu Tourism and Leisure Cultures in Socialist Yugoslavia (2005-2008). Bio je voditelj uspostavnog istraživačkog projekta Stvaranje socijalističkoga čovjeka. Hrvatsko društvo i ideologija jugoslavenskoga socijalizma (HRZZ, 2014-2017), a trenutno vodi istraživački projekt Mikrostrukture jugoslavenskoga socijalizma: Hrvatska 1970-1990. (HRZZ, 2018-2022). Na pulskom sveučilištu predaje više predmeta iz suvremene povijesti. Vanjski je suradnik na doktorskom studiju moderne i suvremene povijesti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Pokretač je ljetne Doktorske radionice CKPIS-a i Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Puli, koja se od 2015. održava jednom godišnje. Od 2013. suorganizator je niza dvogodišnjih međunarodnih znanstvenih skupova Socijalizam na klupi. Istraživač je u sveučilišnom Centru za kulturološka i povijesna istraživanja socijalizma te je bio prvi voditelj Centra u godini 2012/13. (ponovno 2016/17. i 2020/21.) Od 2013/14. do 2016/17. bio je predstojnik Odsjeka za povijest.