SUKOBI I TOLERANCIJA - O društvenoj uvjetovanosti nacionalizma i demokracija

O knjizi SUKOBI I TOLERANCIJA - O društvenoj uvjetovanosti nacionalizma i demokracija

Poput svih knjiga iz socijalnih znanosti i ova knjiga odražava vrijeme u kojem je nastala. Ona je pokušaj razumijevanja dramatičnih socijalnih promjena koje su zahvatile čitav svijet. Propast komunizma i trijumf liberalne demokracije te propast bipolarnosti nastale nakon Drugoga svjetskog rata iz temelja su izmijenili svijet i njegovo funkcioniranje. Knjiga analizira položaj Hrvatske u tom vrtlogu promjena, propast komunizma i samoupravnog socijalizma, propast jugoslavenske države i nastanak samostalne hrvatske države u kaosu rata i nacionalnih sukoba, razbuktavanje nacionalnih strasti i nacionalizma koji zamjenjuje klasnu ideologiju i njenu perspektivu te nadasve neobičnu kombinaciju paralelnog bujanja partikularizma i globalizma. Nacionalizam, nacionalni konflikti i tolerancija, nacionalni identitet, rađanje demokracije i promjene socijalne strukture u ozračju naznačenih promjena osnovni su predmet tekstova koji su pred čitateljem i koji, uz analizu, nude jedinstven presjek rezultata sukcesivnih empirijskih istraživanja provedenih u Hrvatskoj i bivšoj Jugoslaviji, od kojih svako zahvaća neki karakterističan period u rasponu od 1984. do 1996. godine.

Radovi su smješteni u vidokrug teorijskih rasprava suvremene sociologije. Rasprava o jednoj od glavnih tema knjige – nacionalizmu – traje već desetljećima i temelji se na opreci primordijalizma, na jednoj strani, i konstruktivizma, instrumentalizma ili modernizma, na drugoj strani. Je li nacija nešto što je zadano samom prirodom čovjeka i prisutno kao konstitutivna odrednica društvenog bivstvovanja, ili je ona socijalni konstrukt čiji intenzitet ovisi o okolnostima i koji je stvoren na određenom stupnju povijesnog razvitka? Teorijsko stajalište knjige svakako je na strani modernističkog pristupa. Naravno, riječ je o kompleksnom fenomenu – od poimanja nacije kao povijesnog oblika društva te nacionalnog identiteta kao osjećaja pripadanja tom društvu pa do pojave nacionalizma kao ideologije koja postulira primat tog oblika društva nad ostalima i time povlači određene političke konzekvence. Svakoj od tih dimenzija autori su posvetili dio analize i pokazali kako se taj rakurs zamatao i odmatao u burnom vremenu propasti komunizma i Jugoslavije.