SUVREMENE MIGRACIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ - Uzroci, posljedice i aktualni trendovi

O knjizi SUVREMENE MIGRACIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ - Uzroci, posljedice i aktualni trendovi

– Omot | Impresum | Sadržaj

Urednička riječ
Demografski aspekti suvremenog iseljavanja iz Hrvatske (Nenad Pokos)
Osvrt na suvremene migracije i njihov odraz na moderni hrvatski identitet (Vlado Šakić, Katarina Perić)
Migracije pokrenute ratovima: između socijalne katastrofe i društvenog razvitka (Andrija Platužić, Ozren Žunec)
Sekuritizacija migracija: socijalna konstrukcija ili stvarna prijetnja? (Mirko Bilandžić, Danijela Lucić)
Inscenirane solidarnosti, cenzurirana znanja i bjegovi u „suvremenost“ – hrvatski obol svjetskim politikama migracija i militarizacije (iz priloga antropologiji Vukovara) (Sanja Špoljar Vržina)
Suvremene (nelegalne) migracije – od humanitarnog pitanja do sigurnosnog izazova (Josip Esterajher)
Migracije kao znak vremena – Doprinos pape Franje rješavanju problema suvremenih migracija i prihvata migranata (Vladimir Dugalić, Igor Jakobfi)
Prisilne ratne migracije u Hrvatskoj prema statistici povratka (Dražen Živić, Nikola Šimunić)
Stavovi mladih Vukovarsko-srijemske županije o aktualnim društvenim problemima i njihove migracijske aspiracije (Mateo Žanić, Geran-Marko Miletić, Ivana Bendra)
Migracije visokoobrazovanih i stručnih kadrova – trostruki dobitak? Iskustva mladih država članica nakon pristupanja Europskoj uniji (Caroline Hornstein Tomić, Marina Perić Kaselj)
Povratne migracije kao pokretač razvoja u Međimurskoj županiji (Rebeka Mesarić Žabčić)
Život u aljmašu 20 godina poslije: stavovi stanovništva o perspektivama lokalnog razvoja (Krešimir Peračković, Matea Milak, Geran-Marko Miletić)
Summary
O autorima

Iz Uredničke riječi

Zbornik Suvremene migracije u Republici Hrvatskoj: uzroci, posljedice i aktualni trendovi nastao je kao zbirka pregnantnih radova izloženih na 22. znanstveno-stručnom skupu „Vukovar ’91. – dvadeset i osma godina poslije“ održanom 2019. godine. (…)

Dvanaest radova ovoga zbornika na različite načine pristupaju temi migracija. U njemu se tako nalaze radovi koji problematiziraju migracijske procese koji se odvijaju nakon Domovinskoga rata kao i njihove učinke. U tom smislu riječ je o radovima koji donose važne demografske uvide razmatrajući također implicitno ili eksplicitno politički aspekt migracija. Među takve radove mogu se ubrojiti sljedeći radovi: „Demografski aspekti suvremenog iseljavanja iz Hrvatske“ (N. Pokos), „Prisilne ratne migracije u Hrvatskoj prema statistici povratka“ (D. Živić i N. Šimunić), „Migracije visokoobrazovanih i stručnih kadrova – trostruki dobitak? Iskustva mladih država članica nakon pristupanja Europskoj uniji“ (C. Hornstein Tomić i M. Perić Kaselj) te „Povratne migracije kao pokretač razvoja u Međimurskoj županiji“ (R. Mesarić Žabčić).

U zborniku se nalaze i oni radovi koji razmatraju važnu i složenu problematiku odnosa između temporalnosti, načina reprezentiranja, cenzuriranja i postuliranja (sa) znanja o ilegalnosti i/ili sigurnosti kada su u pitanju migracije. Te se teme problematiziraju u radovima: „Migracije pokrenute ratovima: između socijalne katastrofe i društvenog razvitka“ (A. Platužić i O. Žunec), „Sekuritizacija migracija: socijalna konstrukcija ili stvarna prijetnja?“ (M. Bilandžić i D. Lucić), „Suvremene (nelegalne) migracije – od humanitarnog pitanja do sigurnosnog izazova“ (J. Esterajher) te „Inscenirane solidarnosti, cenzurirana znanja i bjegovi u „suvremenost“ – hrvatski obol svjetskim politikama migracija i militarizacije (iz priloga antropologiji Vukovara)“ (S. Špoljar Vržina). Posljednji rad ujedno povezuje svjetsku migrantsku fenomenologiju s hrvatskim iskustvom prisilnih migracija rijetko spominjanog i istraživanog aljmaškog prognaničkog šlepa do Osijeka iz kolovoza 1991. godine.

Temi migracija se iz perspektiva kulture, etike i identiteta pristupa u radovima „Osvrt na suvremene migracije i njihov odraz na moderni hrvatski identitet“ (V. Šakić i K. Perić) te „Migracije kao znak vremena – Doprinos pape Franje rješavanju problema suvremenih migracija i prihvata migranata“ (V. Dugalić i I. Jakobfi). Tim radovima produbljeno je i pitanje egzistencijalno humane vrijednosti svih hrvatskih (prisilnih) migrantskih iskustava na dobro unaprjeđivanja svjetskog znanstvenog kapitala pamćenja složenosti života u pokretu, dislociranosti i odbacivanja nasuprot „kulture susreta“, a o čemu su nekadašnji prognanici i izbjeglice iz ranih 90-ih mogli svjedočiti tijekom velikog europskog migrantskog vala iz afričkih i azijskih zemalja 2015. godine, s neizvjesnim ishodom sve do današnjih dana.

Napokon, raspravlja se i o značaju migracija za lokalne sredine koje su bile suočene s velikim ratnim razaranjima te se suočavaju s izazovima razvoja. Problematika posljedičnog regionalnog iseljavanja razmatra se u radovima „Stavovi mladih Vukovarsko-srijemske županije o aktualnim društvenim problemima i njihove migracijske aspiracije“ (M. Žanić, G.-M. Miletić i I. Bendra) te „Život u Aljmašu 20 godina poslije: stavovi stanovništva o perspektivama lokalnog razvoja“ (K. Peračković, M. Milak i G.-M. Miletić). U oba navedena rada isprepleteni su vrijedni podatci u smjeru razmatranja rijetko istraživanih faktora motivacijskih dimenzija povratništva i migranstva.

Interdisciplinarnost tematika obuhvaćenih ovim zbornikom odražava, ne slučajno, svjetske trendove studija migracija. Prema vodećim svjetskim teoretičarima ovog relativno mladog polja postoji usuglašenost pomaka studija s američkog i britanskog tla na europsko, kao i skok s odgovora na pitanja tko i kamo migrira na pitanja kako i zašto migrira, odnosno s geografskih deskriptivnih razina na praćenje populacijskih kretanja uzrokovanih dinamikama globalnih uzroka. Tako se „suvremenost“ i „privremenost“ hrvatskih migracija smješta, sasvim kompetentno i autoritativno, u svjetsku internacionaliziranu sliku „ljudi u pokretu“ koji transgeneracijski čine migrantske otiske 21. stoljeća i nisu samo brojke analitičnih grafova, dijagrama i tablica. Pristup je to znanstvene preciznosti i egzaktnosti (u ovom institutskom zborniku) združen u finalni rezultat znanstvenog humanizma, za koji vjerujemo kao urednici da je od presudne važnosti za vremena promjena koja dolaze.