THEATRUM HUMANUM - Ilustrirani letci i grafika 17. stoljeća kao zrcalo vremena

O knjizi THEATRUM HUMANUM - Ilustrirani letci i grafika 17. stoljeća kao zrcalo vremena

 U knjižnici Nadbiskupije zagrebačke (Bibliotheca Metropolitana) čuva se jedna od najvrednijih grafičkih zbirki u ovom dijelu Europe, čiji je vlasnik nekoć bio slovenski polihistor Janez Vajkard Valvasor (1641.-93.). Koncem 17. st. zbirku je, vjerojatno posredovanjem Pavla Rittera Vitezovića,  otkupio zagrebački biskup Aleksandar Mikulić i ona se od tada nalazi u Zagrebu. Dio te zbirke od oko 7000 grafičkih listova i nekoliko stotina crteža sačinjavaju tzv. ilustrirani letci svjetovne tematike. Riječ je o  grafičkim listovima koji su bili sastavnicom tzv.  masove publicistike ranoga novoga vijeka, a potječu  uglavnom iz druge polovine 17. st., i to s njemačkog govornog područja, ali ima i nekoliko talijanskih odnosno francuskih primjeraka.

 Analitičkom obradom i prezentacijom te slikovne građe, rasute u različitim svescima Valvasorove grafičke zbirke, otvara se vrijedan i zanimljiv kulturološki  uvid u različite sastavnice života i mentaliteta ljudi zreloga baroka prije svega na području srednje Europe, bliskom sjevernim hrvatskim krajevima, do kojih su također dopirali  proizvodi slikovne publicistike, izdavani u Beču, Grazu, Salzburgu i Nürnbergu. Mnogi se od njih izravno tiču povijesti Sjeverne Hrvatske – oni naime koji izvještavaju u uroti i smaknuću Zrinskog i Frankopana ili o ratovima s Turcima na području Ugarske i Slavonije.

 Mnogi su letci  moralnog i alegorijskg  sadržaja zaogrnutog u ruho satire – njima se željelo utjecati na „javni moral” u doba nakon Tridesetogodišnjeg rata. Utoliko su oni sastavnice „civilizacijskog procesa“ koji sve više uzima maha u pedprosvjetiteljskom razdoblju. Većinom ilustrirani leci nemaju visoku umjetničku vrijednost u smislu originalne grafike – njihova je snaga na planu komunikacije, u ciljanom posredovanju sadržaja različitg karaktera, u kojima se ogledaju povijesne, društvene i psihološke komponente baroknoga doba. Stoga su u naslovu metaforički nazvani zrcalom vremena. Istodobno oni zastupaju šaroliki svijet interesa i preokupacija baroknih ljudi, te se mogu doživjeti poput virtualne pozornice na kojoj se odvijaju prizori važni za razumijevanje barokne zbilje u njezinim antropološkim razmjerima – odatle i drugi metaforički naslov, Theatrum humanum.

 

O kakvoj građi je riječ vidi se iz naziva poglavlja i odsječaka prema  kojima je autor raščlanio analizu:

1. JOHANN WEICHARD VALVASOR I NJEGOVA GRAFIČKA ZBIRKA  (kratki osvrt na Valvasora, te na sadržaj zbirke i osnovne povijesne crte o njoj)

2. ILUSTRIRANI LETCI U VALVASOROVOJ ZBIRCI – IZBOR I ODREĐENJE (specifičnosti ilustriranih letaka kao osebujne vrste slikovne publicistike ranoga novoga vijeka, razgraničenje prema žanru i umjetničkoj grafici;  o izdavačima, umjetnicima-grafičarima i autorima tekstova; važnost teksta i njegov odnos prema slici)

3. ILUSTRIRANI LETCI KAO MEDIJ SOCIJALNOG „DISCIPLINIRANJA“ : SATIRA, EGZEMPLARNOST I MORALNA ALEGORIJA  s odsječcima u kojima se razmatraju odnosi među spolovima; muške i ženske taštine; rat i kredit; pouka putem satire - Castigant ridendo mores; poučne opačine; seljaci i prosjaci kao zastupnici mana; memento stultitiae; naopaki svijet; životinjske alegorije; memento mori; alegorijski prikazi doba života, te opačina i vrlina

4. ILUSTRIRANI LETCI KAO INFORMACIJSKI MEDIJ: IZVJEŠTAJI O AKTUALNIM DOGAĐAJIMA

s odsječcima: car Leopold I. (uključuje prikaze smaknuća N. Zrinskog i K. Frankopana); francuski vladari; ratovi s Turcima; opsada i oslobođenja Beča; rat za oslobođenje Ugarske; opsade i oslobođenje Budima; kršćanska pobjednička vojna do 1687.; pogrdni listovi na račun Turaka i njihova saveznika Imre Thökölyja

5. ŠAROLIK SVIJET BAROKNE SLIKOVNE PUBLICISTIKE s odsječcima: zanimanja (profesije); igre; instrumenti za mjerenje vremena i prirodne pojave; curiosa; vještice, čudovišta i malformirani ljudi; tri spomen-lista (Reformaciji i Albrechtu Düreru)