THESAURUS GLAGOLITICUS HRVATSKE SREDNJOVJEKOVNE KNJIŽEVNOSTI

O knjizi THESAURUS GLAGOLITICUS HRVATSKE SREDNJOVJEKOVNE KNJIŽEVNOSTI

Thesaurus glagoliticus hrvatske srednjovjekovne književnosti A. Radošević i M-A. Dürrigl rezultat je višegodišnjega istraživanja hrvatskoglagoljskih brevijara usmjerenog na čitateljsku zajednicu u kojoj je fokus na aktivnom čitanju svih njenih članova: prevoditelja, pisara i naručitelja i konačno onih koji slušaju ili čitaju.

Polazeći od fenomena čitanja kroz VII poglavlja (I. Uvod; II. Čitateljska zajednica; III. Brevijar; IV. Thesaurus glagoliticus – prvi beramski brevijar; V. Beramska pjesmarica; VI. Tri pojma za jedan: eksempl, pelda i prilika; VII. Zaključak) i pridodane izvore (Literatura, Kazalo autora, Napomena, Bilješke o autoricama), aktivan odnos prema knjizi autorice su iscrpno analizirale i pokazale osobito na primjerima pjesničkih tekstova i homilija, ali i legendi kasnije dodavanih u rukopise. Znanstvenu su pozornost posvetile propitivanju nekih žanrovskih pojmova i pokazale nastojanja hrvatskih glagoljaša oko usustavljivanja pojmovlja. Studije u ovoj knjizi pokazuju kako i knjiški izvori mogu biti relevantno područje za književna istraživanja te sadrže tipične retoričko-figuralne postupke hrvatskih glagoljaša, prevoditelja i prerađivača.

Dok je primjer iz zbirke propovijedi izniman, može se reći jedinstven dosad proučen, pokušaj da se uspostavi neka vrsta „žanrovske klasifikacije“ ili barem pojmovnoga razlikovanja leksema  (pelda – prilika – eksempl), dotle su drugi primjeri (npr. čtenie, ištorija) pokazatelj kako je teško žanrovski usustaviti srednjovjekovnu književnost (ne samo hrvatsku) ako se pokušaju dosljedno primijeniti suvremeni pojmovi i pogledi.

Autorice osvjetljuju manje poznatu građu kao „thesaurus“ s književnoga gledišta, pokazujući i dokazujući aktivan odnos zajednice prema knjigama, i čiji pojedini ovdje obrađeni tekstovi, (pjesnički i prozni), mogu i današnjem čitatelju biti zanimljivi i pružiti uvid u bogatstvo i raznolikost sačuvane hrvatske glagoljske pisane produkcije.

Knjiga će biti od interesa za filologe, prvenstveno za kroatiste i kroatologe, ali i za povjesničare liturgije te druge istraživače koje zanima hrvatska srednjovjekovna pisana baština.