- Lista želja
- Prijava
- 0
Košarica Vaša košarica je prazna
- Naslovnica
- društvene znanosti
- filozofija
- "TREBA SE PRILAGODITI" - O novom političkom imperativu
- alternativna područja
- arhitektura
- audio izdanja
- časopisi
- društvene znanosti
- ekonomija
- enciklopedije / leksikoni / priručnici
- erotika / seks
- hobistika
- humor
- knjige za djecu
- književnost
- lektira
- multimedijalna izdanja
- ostala izdanja
- poklon galerija
- politika
- pomorstvo
- popularna znanost
- povijest
- prirodne znanosti
- publicistika
- religija / mitologija
- rječnici / gramatike / strani jezici
- strane knjige
- stripovi
- tehnika / inženjerstvo / građevina
- turizam
- udžbenici
- udžbenici strukovnih škola i fakulteta
- umjetnost

O knjizi "TREBA SE PRILAGODITI" - O novom političkom imperativu
Otkuda dolazi nejasan, sve nesnosniji, sve prisutniji osjećaj sveopćeg zaostajanja, što ga pojačava stalno nametanje prilagođavanja ritmu promjena u složenom svijetu. Kako objasniti tu rastuću kolonizaciju ekonomskog, društvenog i političkog polja ovim biološkim leksikom evolucije? Genealogija tog imperativa vodi nas u tridesete godine 20. stoljeća na izvore snažne i strukturirane političke misli, koja iznosi vrlo artikuliran narativ o zaostajanju ljudske vrste u odnosu na njezinu okolinu i budućnost. Nazvana je “neoliberalizam”: neo jer, za razliku od starog, koji je računao na slobodnu regulaciju tržišta za stabiliziranje reda stvari, novi se poziva na tvorevine države (pravo, obrazovanje, socijalna zaštita) s ciljem preoblikovanja ljudske vrste i umjetnog izgrađivanja tržišta: svojevrsnu biopolitiku. Za Waltera Lippmanna, američkog teoretičara ovog novog liberalizma, nema nikakve sumnje da se mase čvrsto drže stabilnosti društvenog stanja (stasis, u biološkim pojmovima), spram protoka koji ih ometaju. Samo vladavina eksperata može zacrtati smjer evolucije društava zaglavljenih u konzervativizmu statusa. Lippmann se tada sukobljava s Johnom Deweyjem, važnom figurom američkog pragmatizma, koji na temelju istog uvida poziva na mobilizaciju kolektivne inteligencije javnosti, na umnožavanje demokratskih inicijativa, na iznalazak kolektivne budućnosti polazeći odozdo. Rasprava o drukčijem mogućem tumačenju smisla života i njegovih evolucija u čijem smo središtu više no ikad. Barbara Stiegler je profesorica političke filozofije na sveučilištu Bordeaux Montaigne.