- Lista želja
- Prijava
- 0
Košarica Vaša košarica je prazna
- Naslovnica
- književnost
- proza
- TRISTAN I IZOLDA
- alternativna područja
- arhitektura
- audio izdanja
- časopisi
- društvene znanosti
- ekonomija
- enciklopedije / leksikoni / priručnici
- erotika / seks
- hobistika
- humor
- knjige za djecu
- književnost
- lektira
- multimedijalna izdanja
- ostala izdanja
- poklon galerija
- politika
- pomorstvo
- popularna znanost
- povijest
- prirodne znanosti
- publicistika
- religija / mitologija
- rječnici / gramatike / strani jezici
- strane knjige
- stripovi
- tehnika / inženjerstvo / građevina
- turizam
- udžbenici
- udžbenici strukovnih škola i fakulteta
- umjetnost

TRISTAN I IZOLDA
O knjizi TRISTAN I IZOLDA
Tristan je mladi kraljević koji živi na dvoru svoga ujaka, kralja Marka od Cornwalla. U strašnoj bitci Tristan pobjeđuje Morolta od Irske kojemu je Mark morao plaćati danak od stotinu djevojaka godišnje.
Po povratku na dvor, ujak zaduži Tristana da mu potraži ženu kojom se želi oženiti, iako od nje posjeduje samo plavu vlas kose koju je ispustila lastavica. Tristan prepozna vlas Izolde Plavokose i nakon sjajnih podviga osvoji je za svog ujaka. Tijekom putovanja iz Irske u Cornwall, Tristan i Izolda greškom ispiju ljubavni napitak namijenjen Izoldi i kralju Marku, što ih sjedini nesavladivom strašću. Izolda i kralj Mark ipak se vjenčaju, no ona i Tristan nastavljaju živjeti svoju vatrenu ljubav progonjeni tjeskobom i krivnjom, sve dok ih kralj ne otkrije…
Postoji niz naznaka da su razne verzije Tristana bile »bestseler« već u XII. stoljeću, no ljjubavni mit Tristana i Izolde ne završava svoj trijumfalni pohod kroz europsku književnost, potvrdivši svoj stvaralački princip i neuništivu životnu snagu u glazbi i na filmu, u slavnoj Wagnerovoj operi Tristan i Izolda (1865.) i nezaboravnom filmu L’Eternel Retour (Vječni povratak, 1943.) francuskog sineasta Jeana Cocteaua, te novijem filmu Tristan i Izolda američkog redatelja Kevina Reynoldsa
Novo izdanje (ožujak 2013.), tvrdi uvez, metodička obrada. Predgovor i prijevod sa starofrancuskog djelo je nedavno preminule Višnje Machiedo.