U MUČILIŠTU-PAKLU - JASENOVAC

O knjizi U MUČILIŠTU-PAKLU - JASENOVAC

Novinar Đorđe (Jure) Miliša (Drniš, 1896. - Šibenik, 1973.), prije II. svjet. rata suradnik zagrebačkih "Novosti", zatočenik logora u Jasenovcu i Staroj Gradiški, poslije rata je, u vlastitom izdanju, objavio knjigu sjećanja na logor, "U mučilištu-paklu Jasenovac", i suočio se s njezinom sudskom zabranom. Službeno, zbog širenja "lažnih vijesti koje ugrožavaju narodne interese", odnosno zbog vrijeđanja "žrtava i pobjednika", a stvarno je knjiga eliminirana zbog nezadovoljstva preživjelih logoraša prikazom logora. Zabrani su pridonijeli i nejasni odnosi jugoslavenskih vlasti prema Jasenovcu.
Ovo je vjeran pretisak zabranjenog izdanja iz 1945.

Opsežan predgovor o sudbini knjige i njezina autora napisao je povjesničar dr. sc. Mario Kevo, koji se posebno pozabavio mogućim razlozima njezine zabrane. U literaturi i medijskim člancima, piše Kevo, najčešće su se spominjala dva razloga. Prvi je Milišin iscrpni opis napada ratnog zrakoplovstva JNA na logor Jasenovac 29. i 30. ožujka 1945., što ga je osobno naredio maršal Tito, pa je neugodnog svjedoka zabranom trebalo ušutkati. Drugi razlog, kako se tvrdilo, bio je Milišin opis neprimjerenog ponašanja logorašice M. G., supruge jednog od osnivača jug. komunističke partije i člana CK, prvoborca NOB-a..., koja je za vrijeme prisilnog boravka u logoru St. Gradiška navodno živjela s tamo zatočenim ustaškim dužnosnikom. Kevo također spominje i navodni razlog zbog kojeg za knjigom nije otišao i njezin autor: život mu je pošteđen na "izravnu intervenciju generala Aleksandra Rankovića".
Sam Kevo pak ovako opisuje razloge eliminacije knjige: "Svakako, navedeni razlozi bacaju novo svjetlo na moguće motive zabrane Milišine knjige, međutim, za sada povijesnom činjenicom ostaje da je raspačavanje, odnosno prodaja, knjige zabranjeno na temelju odluke javnog tužitelja za grad Zagreb, odnosno temeljem rješenja od 6. veljače 1946... Prema navodima iz službenog rješenja, knjiga je zabranjena i povučena iz prodaje stoga što je... Miliša dao iznimno "blagu sliku" o Jasenovcu i njegovim akterima. Miliši se zamjeralo da zapisima o logorskim dužnosnicima te o tzv. promjeni režima u logoru (odnosa logorske uprave prema zatočenicima) "širi lažne vijesti koje ugrožavaju narodne interese, te vrši tešku povredu morala i poticanja na kriminal"... Komunističkim vlastima su osobito zasmetali Milišini navodi u kojima je progovorio o određenim slobodama u jasenovačkom logoru, pa tako u rješenju javnog tužitelja za grad Zagreb stoji: "Daljim svojim pisanjem npr. na str. 216 i 217 Miliša još više iskrivljuje sliku logora Jasenovac pišući o kulturnom i prosvjetnom radu, o razonodi, koju su ustaše pružali zatvorenicima logora, on pobija sam sebe u svojoj nakani da Jasenovac prikaže kao pakao, i širi lažne i neistinite vijesti kakove su se dosad nalazile jedino u štampi promičbenog ureda NDH".