ULOGA RAVNATELJA U PROMICANJU KVALITETE KNJIŽNIČNIH USLUGA

O knjizi ULOGA RAVNATELJA U PROMICANJU KVALITETE KNJIŽNIČNIH USLUGA

Obično se za knjižnice do kraja 20. st. vezala uvriježena percepcija o tome kako su to lijepa i uredna, no ipak mračna pasivna (neinventivna) zdanja, koja na policama kriju neizmjernu količinu znanja. 21. stoljeće međutim, otvorilo je vrata novih mogućnosti u knjižnicama, te priliku osobama koje su bile spremne uhvatiti se sa zahtjevnim izazovom promjene percepcije javnosti prema tim ustanovama. Knjižnice najednom postaju sjecišta znanja iz različitih izvora; tiskana građa, digitalna, hibridna, mjesta javnog okupljanja, kulturnih oplemenjivanja i razmjene različitih korisnih informacija. Knjižnice su dakle danas prepoznatljivi simboli kulture jedne sredine, pa i prestiža. Sredina koja ima razvijenu knjižničarsku politiku to više se smatra duhovnijom, civiliziranijom i aktualnijom na svim poljima društvenog utjecaja. U knjizi je upravo o tome i riječ. Objedinjujući inventivnost prije svega ravnatelja i voditelja knjižničnih ustanova ali i djelatnika, knjižnice postaju paradigme kulture, druženja, stjecanja znanja te brojnih pozitivnosti jednog društva u cjelini.