- Lista želja
- Prijava
- 0
Košarica Vaša košarica je prazna
- Naslovnica
- društvene znanosti
- lingvistika / filologija
- UVOD U HRVATSKO IMENOSLOVLJE
- alternativna područja
- arhitektura
- audio izdanja
- časopisi
- društvene znanosti
- ekonomija
- enciklopedije / leksikoni / priručnici
- erotika / seks
- hobistika
- humor
- knjige za djecu
- književnost
- lektira
- multimedijalna izdanja
- ostala izdanja
- poklon galerija
- politika
- pomorstvo
- popularna znanost
- povijest
- prirodne znanosti
- publicistika
- religija / mitologija
- rječnici / gramatike / strani jezici
- strane knjige
- stripovi
- tehnika / inženjerstvo / građevina
- turizam
- udžbenici
- udžbenici strukovnih škola i fakulteta
- umjetnost

O knjizi UVOD U HRVATSKO IMENOSLOVLJE
Imena su motivirana životnom zbiljom. Nose u sebi spoznaje i sadržaje o svijetu svojega vremena. Odraz su gospodarske, kulturne i jezične povijesti naroda koji ih je stvorio i koji ih čuva kao važne spomenike vlastitoga identiteta.
Hrvati su od svoje doseobe na današnje i povijesne prostore na kojima žive nasljeđivali i prilagođivali naslijeđena imena, stvarali vlastita, privikavajući se na panonske šume i močvare, na ljuti krš gorske Hrvatske, na more i življenje uz more i od mora. Ulazili su u napuštene utvrde i naselja starijih etnija, gradili svoje nastambe u zemlji (Zemun, Zemunik), na vršinama (Gradac, Gračišća) kad se trebalo braniti, krčili šume (Lazi, Krči), podizali utvrde, skrovišta, grobišta, dvore i crkve. Ulazili u krug mediteranske, srednjoeuropske kulture s mnogim tragovima svoje agrarne baštine i slavenskoga poganstva.
Imenoslovlje ili onomastika znanost je o imenima kao jezičnim, izvanjezičnim i nadasve kulturnim spomenicima. Mnogi su od tih spomenika najranije jezične potvrde hrvatskoga jezika i nahode se posvuda gdje su obitavali i gdje obitavaju Hrvati.
Dijele se na:
− geonime, tj. na imena zemljopisnih objekata, zabilježena na zemljovidima i pohranjena u memoriji naroda koji ih je stvorio iz nužde za orijentacijom u prostoru i prenosio ih pamćenjem. Zajednički ih zovemo toponimima
− bionime, tj. na imena kojima se imenuju živa bića: ljudi (osobno ime, prezime, nadimak), životinje, dakle živa bića i ona poput živih: mitološka, literarna i druga. Zajednički ih zovemo antroponimima, zoonimima
− krematonime, a obuhvaćaju vlastita imena za objekte, pojave i odnose nastale ljudskom djelatnošću: društvene, kulturne, gospodarske, političke i druge proizvode.
Ova nas knjiga uvodi u svijet hrvatskih vlastitih imena ili onima. Onimi su davnašnji spomenici materijalne i duhovne kulture, oblikovani jezikom. Imenoslovlje ili onomastika stoga je velikim dijelom jezična znanost. Sve što se nalazi u jeziku nalazimo i u onomastici, ali sve što pripada onomastici nije isključivo predmet jezičnih istraživanja.
Knjiga pruža osnovne suvremene spoznaje o vlastitim imenima na hrvatskoj onomastičkoj građi, meritorno obavještava o povijesti, teoriji, strukturi i tipologiji vlastitih imena, o metodama u istraživanju i obradi hrvatskih vlastitih imena. Zamišljena je kao sveučilišni priručnik, ilustrirana je i sadrži iscrpnu bibliografiju.