UVOD U LINGVISTIKU

O knjizi UVOD U LINGVISTIKU

Uvod u lingvistiku jedan je od najpopularnijih sveučilišnih udžbenika toga tipa u Rusiji. Pisan je iz perspektive govornika jezika razvijene morfologije, što je zajednička odlika ruskoga i hrvatskoga, a teorijski se temelji podjednako na rezultatima zapadne i ruske lingvističke tradicije. Sadržava sedam poglavlja, koja pokrivaju osnovna tradicionalna područja znanosti o jeziku. Poglavlje Fonetika donosi pregled glasova u jezicima svijeta, ali veliku pozornost posvećuje i prozodiji te govornim jedinicama većima od glasa. U poglavlju Pismo iznesen je pregled glavnih svjetskih pismovnih sustava, s naglaskom na njihovu povijesnom razvoju i međusobnim vezama. Poglavlje Gramatika najvećim je dijelom posvećeno morfologiji i na njegov je sadržaj snažno utjecala važnost morfologije u ustroju ruskoga jezika. Poglavlja Leksikologija i Leksikografija pisana su pod utjecajem ruske lingvističke tradicije, koja je upravo u tim područjima imala vodeću ulogu u svjetskoj lingvistici. Poglavlje Vanjski uvjeti postojanja jezika bavi se sociolingvističkom problematikom, s naglaskom na temama kao što su jezična standardizacija, funkcionalna raslojenost jezika te jezični kontakti. Najopsežnije je posljednje poglavlje, Genetska lingvistika, u kojem su prikazane jezične porodice i najvažniji jezici svijeta, pri čemu je velika pozornost posvećena njihovoj kulturno-povijesnoj pozadini. Posebna je odlika ovoga udžbenika bogatstvo obuhvaćene jezične građe – osim najbrojnijih primjera iz ruskoga i zapadnoeuropskih jezika čitatelj će u svim poglavljima susresti i velik broj primjera iz manje poznatih azijskih, afričkih i američkih jezika.

Anatolij Janovič Šajkevič (1933) istaknuti je ruski lingvist. Bio je profesor na Moskovskom državnom lingvističkom sveučilištu, znanstveni suradnik u Sovjetskom centru za prevođenje te viši znanstveni suradnik u Institutu za ruski jezik Ruske akademije znanosti. Bavi se općom lingvistikom (kvantitativne metode, teorija dešifriranja, distributivno-statistička analiza, glotokronologija), povijesnom leksikologijom germanskih jezika, ruskom leksikologijom i leksikografijom (autor je rječnika M. Ju. Lermontova i F. M. Dostoevskoga) te računalnom lingvistikom.