- Lista želja
- Prijava
- 0
Košarica Vaša košarica je prazna
- Naslovnica
- društvene znanosti
- VIOLENCE, ART, AND POLITICS
- alternativna područja
- arhitektura
- audio izdanja
- časopisi
- društvene znanosti
- ekonomija
- enciklopedije / leksikoni / priručnici
- erotika / seks
- hobistika
- humor
- knjige za djecu
- književnost
- lektira
- multimedijalna izdanja
- ostala izdanja
- poklon galerija
- politika
- pomorstvo
- popularna znanost
- povijest
- prirodne znanosti
- publicistika
- religija / mitologija
- rječnici / gramatike / strani jezici
- strane knjige
- stripovi
- tehnika / inženjerstvo / građevina
- turizam
- udžbenici
- udžbenici strukovnih škola i fakulteta
- umjetnost

VIOLENCE, ART, AND POLITICS
O knjizi VIOLENCE, ART, AND POLITICS
Prvu cjelinu čine radovi koje se bave temom nasilja, moći, sjećanja i odnosa umjetnosti i politike oslanjajući se na političku misao H. Arendt. Članak Meints-Stendera On the concept of power pregledni je članak koji daje veoma jasan prikaz teorije moći u suvremenoj političkoj teoriji s naglaskom na raspravu i distinkciju između materijalne i životne moći u radovima Arendt. Povezan s ovim člankom je rad JalušićUnderstanding the difference between violence and power u kojem autorica, sljedeći Arendt, odbacuje Walter Benjaminov pristup razumijevanja koncepta nasilja kao izvedenice iz koncepta političke moći. Hauer u svom članku Horror and laughter and the limits of political science istražuje Arendtinu tezu o nemogućnosti društvenih znanosti da adekvatno objasne Holokaust, te se okreće osobnom svjedočanstvu i iskustvenoj perspektivi izražena kroz umjetnost kao načina da se pristupi Holokaustu kojeg karakteriziraju radikalna nerazumnost i činjenica da se radi o fenomenu bez presedana. Autor se u svojoj analizi referira na radove kazališnog redatelja Georga Taborija i pisca koji je preživio Auschwitz Tedeusza Borowskog. Posljednji članak u ovom bloku je Memories in conflictin post-totalitarian societies Sanchez Munoz koji, oslanjajući se na misao Arendt, problematizira pitanje sjećanja i njegovog kolektivnog karaktera u post-totalitarnim društvima koja su prošla kroz period državnog nasilja ili nasilne tranzicije. Autorica zagovara razvoj pluralističke javne sfere u takvim post-totalitarnim društvima kao uvjet očuvanja kolektivne memorije učinjenog nasilja.