VLASI I VOJNA KRAJINA U HRVATSKOJ

O knjizi VLASI I VOJNA KRAJINA U HRVATSKOJ

Vlasi i Vojna krajina u Hrvatskoj Andreja Čebotareva podijeljena je u 12 cjelina: Uvodna razmatranja; Pojam i definicija vlaškoga imena; Historiografski problemi i aspekti vlaškog imena; Pregled teorija o etnogenezi Vlaha; Vlaški jezik; Vlasi na Balkanu; Vlasi u srednjoj Europi; Etnoobilježja vlaškoga svijeta; Vlasi u Osmanskom Carstvu; Vlasi u Hrvatskoj prije turskih ratova; Proces naseljavanja Vlaha u Hrvatsku krajinu; Vlaška prava i dužnosti te Zaključak. Slijede: Izvori; Bibliografija; Prilozi - Prilog I. Kronologija, Prilog II. Pojmovnik, Prilog III. Tablični pregled naseljavanja Vlaha u sjeverozapadnu Hrvatsku i Bilješka o autoru.

Iz mnoštva podataka i zanimljivosti koje nam je ostavio A. Čebotarev o Vlasima moglo bi se izdvojiti mnogo toga što bi čitatelju bilo zanimljivo primjerice svojstva vlaškoga mentaliteta, vlaška osobna imena i prezimena, utjecaj vlaške populacije na hrvatski jezik, kada nestaje vlaški jezik u Hrvatskoj i Bosni, vlaška toponomastika u Hrvatskoj, srpski dokazi da Vlasi nisu Srbi, Vlasi u tursko doba, Vlasi kao urotnici i hajduci itd.

Za pojam Vlah Čebotarev kaže da o njemu u leksikografiji nema jedinstvene definicije: u 16. i 17. stoljeću označuje narod koji se bavi nomadskim stočarstvom u visokim planinama Balkana, a dolaskom Turaka stupa u njihovu vojnu službu. Vlaške skupine imaju različita imena: Morlaci, Cincari, Aromuni, Ćići, Ćiribiri, Karavlasi, Kucovlasi itd. Etnogeneza Vlaha nije pouzdano utvrđena, pa im stari autori izvode podrijetlo od Kelta, Tračana, Mezijaca, Ilira, čak i afričkih Maura. Vlaški jezik pripada romanskoj skupini jezika i sličan je rumunjskom. U srednjem vijeku bili su rasprostranjeni na cijelom Balkanu. Dolaskom Slavena u vrijeme velike seobe povlače se u planine u unutrašnjosti ili na dobro zaštićene otoke.

Prema Čebotarevu Vlasi se u Hrvatskoj naseljavaju dolaskom Turaka u 16. i 17. stoljeću, ali nakon njihova odlaska Vlasi i dalje ostaju u Hrvatskoj. Budući da su bili pravoslavne vjeroispovijesti, poslije se, osobito u 19. st., pod utjecajem Srpske pravoslavne Crkve njihovi potomci pretapaju u Srbe.

Srpski povjesničar Aleksa Ivić u svojoj knjizi: Seoba Srba u Hrvatsku i Slavoniju, tiskanoj 1909. godine radeći na arhivskoj građi bečkih arhiva o velikim etničkim mijenama stanovništva u Hrvatskoj, u vrijeme ratova s Turcima i naseljavanju Vlaha u Hrvatsku, obavio je najveća krivotvorenja u našoj povijesti: precrtavao je vlaško ime i dopisivao srpsko!

Ova je knjiga pouzdan putokaz prema cjelovitoj spoznaji etnogeneze, kontroverzi, karakteristika i rasprostranjenosti Vlaha; zainteresiranim čitateljima pomoći će u osnovnoj orijentaciji, a i  istraživačima u budućim propitivanjima i tumačenju vlaškoga pitanja.