- Lista želja
- Prijava
- 0
Košarica Vaša košarica je prazna
- Naslovnica
- društvene znanosti
- sociologija
- ZAGONETKA VIRDŽINE - Etnološka i kulturnoantropološka studija
- alternativna područja
- arhitektura
- audio izdanja
- časopisi
- društvene znanosti
- ekonomija
- enciklopedije / leksikoni / priručnici
- erotika / seks
- hobistika
- humor
- knjige za djecu
- književnost
- lektira
- multimedijalna izdanja
- ostala izdanja
- poklon galerija
- politika
- pomorstvo
- popularna znanost
- povijest
- prirodne znanosti
- publicistika
- religija / mitologija
- rječnici / gramatike / strani jezici
- strane knjige
- stripovi
- tehnika / inženjerstvo / građevina
- turizam
- udžbenici
- udžbenici strukovnih škola i fakulteta
- umjetnost
ZAGONETKA VIRDŽINE - Etnološka i kulturnoantropološka studija
O knjizi ZAGONETKA VIRDŽINE - Etnološka i kulturnoantropološka studija
Kao plod višegodišnjeg znanstvenoistraživačkog rada, teorijskoga tako i empirijskoga, ova je knjiga u hrvatskoj znanosti prvo sustavno istraživanje fenomena virdžina/tobelija. Zahvaljujući istraživačkoj sveobuhvatnosti ona predstavlja jedinstvenu monografiju o virdžinama, društvenom i kulturnom fenomenu prisutnom na zapadnom Balkanu, prostoru vješto prikazanom na primjeru virdžina u svjetlu i danas prisutnog zapadnjačkog paternalizma, imperijalnog doživljaja "svijeta na rubu" – egzotičnih "drugih" koje treba civilizacijski prosvijetliti. Djelo je važan doprinos etnološkoj i općenito kulturnoantropološkoj znanosti, posebice onim segmentima koji se bave tradicijskim obrascima življenja, kulturnom poviješću, društvenim i obiteljskim ustrojstvom, pitanjima položaja žena u užoj (obiteljskoj) i javnoj sferi, studijama o rodu, o identitetu, migracijama stanovništva i sl.
Knjiga je odraz uvjerenja da u interpretaciji pojave virdžine ni starim ni novim mitskim konstrukcijama nema mjesta jer su neegzaktne. Na više razina pokazuje se da u okviru binarne opozicije matrijarhat-patrijarhat, osim mita o matrijarhatu kao fiktivne, nikad dokazane povijesne kategorije (u kojoj bi virdžina bila društveni relikt, praslika nekadašnjeg drukčijeg položaja žene u okviru pretpostavljenog razvoja obitelji), treba isključiti i mit o jedinstvenom balkanskom tipu patrijarhata. Pa i neke suvremene težnje koje virdžinu promatraju kao izraz želje za poboljšanjem položaja žene i stjecanjem individualnih sloboda okarakterizirane su suvremenim mitom. Trebalo je dakle upozoriti na nekadašnje i suvremene mitske interpretativne kategorije i prijeći dug vlastiti put u razlučivanju mita od zbilje u odgonetanju zagonetke virdžine.