ZAVIČAJNA ČITANKA - Slavonija u ogledalu svoje pisane baštine
O knjizi ZAVIČAJNA ČITANKA - Slavonija u ogledalu svoje pisane baštine
Svoju antologiju Stanko Andrić je sastavio par excellence iz aspekta historiografije, u širokom, antropološkom smislu. Antologijske se jedinice u pravilu ne nižu prema kronološkom redu autora, nego prema kronologiji – ili pak logičkom slijedu – obrađenih tema. U žanrovskom pogledu, tekstovi su raznorodni: pravni (Iločki statut), korografski ili krajopisni (Firman, Szörényi), kulturnopovijesni (Bösendorfer, Matasović), dnevničko-memoarski (Lerman, Janković, Kršnjavi), književni u užem smislu (Relković, Katančić, Ivakić...). Razdijeljeni su u tri tematske cjeline. Prva cjelina, naslovljena “Hod vjekova”, donosi svojevrstan dijakronijski presjek slavonske povjesnice. Druga, “S ovu stranu povijesti”, bavi se braudelovskim longues durées, činjenicama koje se doimlju trajnijima od lako uočljivih povijesnih turbulencija. Napokon, treća cjelina nosi samorazumljiv naslov “Iz povijesti slavonske knjige”. Svaki od uvrštenih autora popraćen je uvodnom biobibliografskom bilješkom, a redovito i navodom iz kojega drugog (najčešće slavonskog) autora: time se ističe unutarnja uzajamnost slavonskoga kulturnog kruga, u skladu s neizrečenim geslom čitanke koje bi moglo glasiti: Slavonija, sobom samom.
Stanko Andrić rođen je 1967. u Strizivojni kod Đakova. Diplomirao je francuski i latinski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (1993), a magistrirao (1994) i doktorirao (1998) na Odsjeku za srednjovjekovne studije Srednjoeuropskog sveučilišta (Central European University) u Budimpešti. Od 1996. zaposlen je u Hrvatskom institutu za povijest – Podružnici za povijest Slavonije, Srijema i Baranje (Slavonski Brod). Bavi se srednjovjekovnom poviješću sjeveroistočnih hrvatskih pokrajina. Objavljuje znanstvene knjige i književnu prozu. Za svoju je prozu 2001. godine dobio nagradu Vladimir Nazor. Objavio je sljedeće prozne i esejističke knjige: Povijest Slavonije u sedam požara (1992); Enciklopedija ništavila (1995); Dnevnik iz JNA i druge glose i arabeske (2000); Slavonija. Sažeti vodič prirodnih i kulturnopovijesnih zanimljivosti (2004); Simurg (2005); Zavičajna čitanka. Slavonija u ogledalu svoje pisane baštine (2011); Szimurg. A szlavón élet regénye (mađarski prijevod: Valéria Szeli, 2016).