ŽIVOT JE SJAJAN!

O knjizi ŽIVOT JE SJAJAN!

Od orgijanja u prednacističkom Parizu, preko neizbježne samoće u poodmakloj starosti, do eksplicitnih prikaza ljubavi muškarca i žene, Jean-Marc Reiser u svom se šestom stripu Život je sjajan! ponovno profilira kao vrsni poznavatelj ljudskog stanja, pronicljiv komentator društvene stvarnosti i rođeni satiričar.
Prve stripove objavljuje s osamnaest godina. Jedva punoljetan, Reiser jednostavnim crtačkim stilom na svijet donosi živopisne, njemu svojstvene likove, čija prostodušnost i vulgarnost nimalo ne poništavaju njihovu kompleksnost i slojevitost. Upravo u toj dualnosti leži njegova umjetnička snaga – Reiser u stripovski narativ uvodi svojevrsnu »književnu« težinu sadržaja i kritički pristup društvenim temama. Znatiželjno i temeljito zaviruje iza političke pozornice Francuske 60-ih i 70-ih godina, u licemjerjem iskrivljenu prirodu modernog čovjeka, u značajnost i beznačajnost ratovanja.
Posebnost stripa kao medija je da skrati, ogoli te s minimalno riječi i slika prenese što je moguće jaču poruku. Iako ne seže duboko kao književnost niti ne oslikava detaljno kao film, kvalitetan se strip zasluženo diči udarnom snagom poezije. Reiser je toga itekako svjestan, što je evidentno iz njegove vještine da u samo nekoliko kvadrata čitatelju umije približiti najsloženije koncepte ljudske prirode.
Zbog sažetosti i lakoće prenošenja poruka, strip se kroz svoju dvostoljetnu  povijest profilirao kao jedna od najpopularnijih političko satiričkih umjetničkih formi. Osim što je vizualno atraktivan i jednostavan za prijenos informacija, strip je također izrazito pogodan za slanje političkih poruka, za otvaranje prostora javnoj kritici društvenoga konteksta i društvenih aktera, ali i otvaranje ispušnog ventila za političke frustracije.
Jean Marc-Reiser, kao jedan od pionira europske stripovske kontrakulture, zajedno s dvojicom kolega 1960. godine osniva popularni francuski satirički mjesečnik Hara-Kiri. Glavne mete časopisa su etablirane i ukorijenjene društvenopolitičke strukture. Iz Hara-Kirija ne prežu od napada na Vladu, vjerske institucije i druge nositelje političko-ekonomske moći. Francuska Vlada je zato nekoliko puta zabranila časopis, da bi ga 1970., nakon kontroverznog naslova o pogrebu Charlesa de Gaullea, do kraja ukinula. Hara-Kiri je, nažalost, počinio harakiri. Nasljednik Hara-Kirija poznati je francuski tjednik Charlie Hebdo, za koji Reiser redovito crta.