- Homepage
- social sciences
- political science
- DRŽAVA I ZLOČIN
- comics
- computer science
- current affairs
-
dictionaries / grammars / foreign languages
-
dictionaries
- croatian dictionaries
- czech dictionaries
- dictionary of art
- english dictionaries
- french dictionaries
- german dictionaries
- greek dictionaries
- italian dictionaries
- latin dictionaries
- polish dictionaries
- portuguese dictionaries
- romanian dictionaries
- russian dictionaries
- spanish dictionaries
- slovak dictionaries
- slovenian dictionaries
- foreign languages
- grammar
-
dictionaries
- economics
- gifts
- encyclopedia / handbooks
- erotica / sex
- history
- hobbies
- humour
- literature
- magazines
- maritime affairs
- multimedia publications
- natural science
- other editions
- politics
- popular science
-
reading
- 1st grade of elementary school
- 2nd grade of elementary school
- 3rd grade of elementary school
- 4th grade of elementary school
- 5th grade of elementary school
- 6th grade of elementary school
- 7th grade of elementary school
- 8th grade elementary school
- 1st grade of high school
- 2nd grade of high school
- 3rd grade of high school
- 4th grade of high school
- religion / mythology
- social sciences
- technology / engineering / construction
- textbooks
- textbooks of vocational schools and faculties
- tourism
- travel-records

About the book DRŽAVA I ZLOČIN
DRŽAVA I ZLOČIN politološka je rasprava Krešimira Petkovića o stvaranju kaznene politike i nasilnim zločinima u Hrvatskoj od njezina osamostaljenja do danas. Ona odgovara na pitanja o tome kako se rat odrazio na razinu nasilja u društvu i javnopolitičke mehanizme koji ga obično nastoje kontrolirati te kako je kasnija promjena poretka moći, povezana s procesom pristupanja europskim integracijama, utjecala na razinu i tumačenje nasilnih zločina. Daljnja pitanja na koja knjiga u tim okvirima nudi odgovore su: zašto danas u Hrvatskoj javnost revnije prati nasilje i inzistira na strožim kaznama; zašto je zatvorska populacija znatno veća danas kada je stopa teških nasilnih zločina niža nego u vrijeme rata; zašto je politika pomilovanja bila znatno izdašnija 1990-ih; zašto se danas čvršće sankcioniraju delikti obiteljskog nasilja i maloljetnička delinkvencija, a javnosti se čini da to nije dovoljno; zašto mnoge statistike u vezi s povećanim disciplinarnim nadzorom rastu, dok težih nasilnih zločina ima manje, a javnost ih doživljava kao dramu nasilja?
Autor naznačene paradokse objašnjava pomoću kontekstualno prilagođenih pojmova suverene moći i disciplinarne moći preuzetih iz analiza povijesnih promjena kaznene politike u Francuskoj kojima se Michel Foucault bavio u prvoj polovici 1970-ih. Slično kao u Francuskoj u doba klasicizma, u tranzicijskoj Hrvatskoj promijenili su se politički okviri unutar kojih nasilje funkcionira, načini na koje se interpretira i kaznenopolitički zahvaća.