- Lista želja
- Prijava
- 0
Košarica Vaša košarica je prazna
- Naslovnica
- društvene znanosti
- politologija
- DRŽAVA I ZLOČIN
- alternativna područja
- arhitektura
- audio izdanja
- časopisi
- društvene znanosti
- ekonomija
- enciklopedije / leksikoni / priručnici
- erotika / seks
- hobistika
- humor
- knjige za djecu
- književnost
- lektira
- multimedijalna izdanja
- ostala izdanja
- poklon galerija
- politika
- pomorstvo
- popularna znanost
- povijest
- prirodne znanosti
- publicistika
- religija / mitologija
- rječnici / gramatike / strani jezici
- strane knjige
- stripovi
- tehnika / inženjerstvo / građevina
- turizam
- udžbenici
- udžbenici strukovnih škola i fakulteta
- umjetnost

DRŽAVA I ZLOČIN
O knjizi DRŽAVA I ZLOČIN
DRŽAVA I ZLOČIN politološka je rasprava Krešimira Petkovića o stvaranju kaznene politike i nasilnim zločinima u Hrvatskoj od njezina osamostaljenja do danas. Ona odgovara na pitanja o tome kako se rat odrazio na razinu nasilja u društvu i javnopolitičke mehanizme koji ga obično nastoje kontrolirati te kako je kasnija promjena poretka moći, povezana s procesom pristupanja europskim integracijama, utjecala na razinu i tumačenje nasilnih zločina. Daljnja pitanja na koja knjiga u tim okvirima nudi odgovore su: zašto danas u Hrvatskoj javnost revnije prati nasilje i inzistira na strožim kaznama; zašto je zatvorska populacija znatno veća danas kada je stopa teških nasilnih zločina niža nego u vrijeme rata; zašto je politika pomilovanja bila znatno izdašnija 1990-ih; zašto se danas čvršće sankcioniraju delikti obiteljskog nasilja i maloljetnička delinkvencija, a javnosti se čini da to nije dovoljno; zašto mnoge statistike u vezi s povećanim disciplinarnim nadzorom rastu, dok težih nasilnih zločina ima manje, a javnost ih doživljava kao dramu nasilja?
Autor naznačene paradokse objašnjava pomoću kontekstualno prilagođenih pojmova suverene moći i disciplinarne moći preuzetih iz analiza povijesnih promjena kaznene politike u Francuskoj kojima se Michel Foucault bavio u prvoj polovici 1970-ih. Slično kao u Francuskoj u doba klasicizma, u tranzicijskoj Hrvatskoj promijenili su se politički okviri unutar kojih nasilje funkcionira, načini na koje se interpretira i kaznenopolitički zahvaća.