- Homepage
- literature
- theory of literature
- FULVIO TOMIZZA I SUDBINA GRANICE
- comics
- computer science
- current affairs
-
dictionaries / grammars / foreign languages
-
dictionaries
- croatian dictionaries
- czech dictionaries
- dictionary of art
- english dictionaries
- french dictionaries
- german dictionaries
- greek dictionaries
- italian dictionaries
- latin dictionaries
- polish dictionaries
- portuguese dictionaries
- romanian dictionaries
- russian dictionaries
- spanish dictionaries
- slovak dictionaries
- slovenian dictionaries
- foreign languages
- grammar
-
dictionaries
- economics
- gifts
- encyclopedia / handbooks
- erotica / sex
- history
- hobbies
- humour
- literature
- magazines
- maritime affairs
- multimedia publications
- natural science
- other editions
- politics
- popular science
-
reading
- 1st grade of elementary school
- 2nd grade of elementary school
- 3rd grade of elementary school
- 4th grade of elementary school
- 5th grade of elementary school
- 6th grade of elementary school
- 7th grade of elementary school
- 8th grade elementary school
- 1st grade of high school
- 2nd grade of high school
- 3rd grade of high school
- 4th grade of high school
- religion / mythology
- social sciences
- technology / engineering / construction
- textbooks
- textbooks of vocational schools and faculties
- tourism
- travel-records
About the book FULVIO TOMIZZA I SUDBINA GRANICE
Riječ je o iznimno vrijednu autoru talijanske književnosti koji je bio djelatan gotovo četiri desetljeća, od 1960. do 1999. U Tomizzinoj prozi konkretni lokalni krajolik postaje scenografija za emocije njegovih likova. Njegov se opus može podijeliti na suvremeni i povijesni, kao i na istarski i ‘neistarski’, odnosno tršćanski, kraški, furlanski i različite gradske prostore zapadno i istočno od Trsta. Književni likovi često su različitih etničkih i jezičnih pripadnosti, dio su posebna autorova hibridnoga svijeta. Tim je karakteristikama Tomizza pribrojio i konfesionalnu različitost: u romanima koji su tematizirali Istru bila je prisutna s jedne strane duboka pučka religioznost i njezino odbacivanje u ime nove ideologije nakon Drugog svjetskog rata, zatim židovstvo u povijesnoj perspektivi te karakteristično za grad Trst, koje je nerijetko prelazilo u ironični laicizam i, naposljetku, protestantizam kao otklon od korumpiranosti rimske i drugih regionalnih kurija i kao temelj kasnijeg prosvjetiteljstva, u čemu sudjeluju likovi poput Vergerija Mlađeg, Luthera, Trubara, Konzula Istranina.