- Homepage
- literature
- theory of literature
- STRANCI - portreti s margine, granice i periferije
- comics
- computer science
- current affairs
-
dictionaries / grammars / foreign languages
-
dictionaries
- croatian dictionaries
- czech dictionaries
- dictionary of art
- english dictionaries
- french dictionaries
- german dictionaries
- greek dictionaries
- italian dictionaries
- latin dictionaries
- polish dictionaries
- portuguese dictionaries
- romanian dictionaries
- russian dictionaries
- spanish dictionaries
- slovak dictionaries
- slovenian dictionaries
- foreign languages
- grammar
-
dictionaries
- economics
- gifts
- encyclopedia / handbooks
- erotica / sex
- history
- hobbies
- humour
- literature
- magazines
- maritime affairs
- multimedia publications
- natural science
- other editions
- politics
- popular science
-
reading
- 1st grade of elementary school
- 2nd grade of elementary school
- 3rd grade of elementary school
- 4th grade of elementary school
- 5th grade of elementary school
- 6th grade of elementary school
- 7th grade of elementary school
- 8th grade elementary school
- 1st grade of high school
- 2nd grade of high school
- 3rd grade of high school
- 4th grade of high school
- religion / mythology
- social sciences
- technology / engineering / construction
- textbooks
- textbooks of vocational schools and faculties
- tourism
- travel-records
About the book STRANCI - portreti s margine, granice i periferije
Tko su stranci i zašto stranci? U ovoj knjizi pišem o autorima s margine, granice i periferije, a te prostore ne smatram nipošto manje vrijednima, ni u kontekstu hrvatske, niti u kontekstu talijanske kulture. Neki od tih stranaca taj su svoj položaj zadržali cijelog života, dok je za druge on bio karakterističan samo u određenom razdoblju njihova stvaranja.
Dio tekstova u knjizi nastao je kao kritičko razmišljanje o hrvatsko - talijanskim kulturnim i književnim vezama u kontekstu hrvatske i talijanske književne i kulturne povijesti s onu stranu materijalnih granica, dakle u širem jezičnom i kulturološkom prostoru, koji se dijelom presijeca i s prostorima na kojima žive i drugi stanovnici. U novije vrijeme pristup »drugom«, drugačijem, a u ovom slučaju s referencom na nasuprotnu jadransku obalu, moguće je s jedne strane promatrati kao doprinos proučavanju tzv. alteriteta, odnosno osvješćivanja vlastitog kulturnog i nacionalnog identiteta u usporedbi s »drugim«, a s druge kao međusobno kulturno-povijesno prožimanje.