- Homepage
- social sciences
- political science
- KOGNITIVNI KAPITALIZAM
- comics
- computer science
- current affairs
-
dictionaries / grammars / foreign languages
-
dictionaries
- croatian dictionaries
- czech dictionaries
- dictionary of art
- english dictionaries
- french dictionaries
- german dictionaries
- greek dictionaries
- italian dictionaries
- latin dictionaries
- polish dictionaries
- portuguese dictionaries
- romanian dictionaries
- russian dictionaries
- spanish dictionaries
- slovak dictionaries
- slovenian dictionaries
- foreign languages
- grammar
-
dictionaries
- economics
- gifts
- encyclopedia / handbooks
- erotica / sex
- history
- hobbies
- humour
- literature
- magazines
- maritime affairs
- multimedia publications
- natural science
- other editions
- politics
- popular science
-
reading
- 1st grade of elementary school
- 2nd grade of elementary school
- 3rd grade of elementary school
- 4th grade of elementary school
- 5th grade of elementary school
- 6th grade of elementary school
- 7th grade of elementary school
- 8th grade elementary school
- 1st grade of high school
- 2nd grade of high school
- 3rd grade of high school
- 4th grade of high school
- religion / mythology
- social sciences
- technology / engineering / construction
- textbooks
- textbooks of vocational schools and faculties
- tourism
- travel-records

KOGNITIVNI KAPITALIZAM
About the book KOGNITIVNI KAPITALIZAM
Ovo se djelo bavi analizom mutacija kapitalizma, koja polazi od strukturne uloge transformacija podjele rada, kako bi istražilo pretpostavku o mogućem zalasku industrijskog kapitalizma.
Taj metodološki odabir slijedi put koji su zacrtali oči političke ekonomije. Adam Smith već u prvom poglavlju Bogatstva naroda smatra da su "učinci podjele rada u općom poslovanju društva" najjači pokretač industrijske revolucije, što ilustrira poznatim primjerom tvornice pribadača. Ovako unatrag možemo tvrditi da je fordistički rast u mnogim aspektima predstavljao historijski doseg industrijskog modela čije je osnovne crte i tendencije Smith uspio predvidjeti. S jedne strane, zahvaljujući povezivanju tejlorističkih principa i mehanizacije radna se snaga integrira u sve složeniji sustav uređaja i strojeva. Produktivnost tada može biti prikazana kao varijabla čije determinante više uopće ne ovise o znanju radnika. U tom smislu Smithov prikaz tehničke podjele rada (koju karakterizira parcelizacija rada i razdvajanje zadataka koncepcije i izvedbe) doživljava neku vrstu povijesnog ispunjenja: znanje i znanost primijenjeni na proizvodnju (Što projektiraju inženjeri velikih poduzeća) odvojeni su od kolektivnog rada i, kao što je Smith i najavljivao, postali su "kao i svako drugo zaposlenje, glavno ili jedino zvanje i zanimanje posebnog reda građana". S druge strane, moć akumulacije industrijskog kapitala - nije bitno je li nevidljiva ruka tržišta zamijenjena vidljivom rukom menadžera (Chandler 1988) - potvrđuje se ne samo u organizaciji proizvodnje, nego i u odnosu prema financijskom sektoru koji se, posebice u formi kredita, razvija uglavnom u funkciji ekspanzije predujma kapitala, što po Smithovu mišljenju uvjetuje proširenu reprodukciju industrijskog kapitalizma i njome upravlja. Društvena kriza fordiz-ma utvrdila je iscrpljenost tejlorističkih načina postizanja porasta produktivnosti. Općenito uzevši, ona je radikalno dovela u pitanje dinamiku isprepletenih odnosa koji se tiču ekonomije znanja, odnosa između kapitala i rada, te financija i proizvodnje. Zbog toga bi se ta kriza mogla interpretirati kao istinski povijesni preokret unutar dugotrajne dinamike kapitalizma. Taj se preokret posebice izražava dvjema glavnim tendencijama suvremenog kapitalizma.