NAGOVOR NA FILOZOFIJU
Binding:
soft
Year of issue:
2002About the book NAGOVOR NA FILOZOFIJU
Slavni njemački filozof Georg Wilhelm Friedrich Hegel često je zalazio k svom postolaru, jednako kao što je i antički Sokrat sate i dane provodio u postolarskoj radnji filozofirajući s obućarom Simonom. I dok je Simon ušao u povijest filozofije zapisujući svoje razgovore sa Sokratom, koji su – nažalost– izgubljeni, dotle Hegelov postolar nije ostavio za sobom ništa. Poznato je da su mnoga Hegelova djela poput Fenomenologije duha i Estetike nastala na osnovi predavanja koja je uvaženi i vrlo česti posjetilac postolarske radnje držao na fakultetu. Manje su u Hegelovim djelima uočljivi razgovori s postolarom, makar ih ipak ima. Tako se na jednom mjestu u Fenomenologiji uvaženi posjetilac postolarske radnje žali kako u pogledu svih umjetnosti, znanosti i zanata vlada uvjerenje da se onaj koji se njima želi baviti mora dugo i postupno učiti, dok jedino o filozofiji vlada predrasuda da je svatko u stanju filozofirati i ocjenjivati vrijednost neke filozofije po mjerilima koja za to posjeduje u svom prirodnom umu! A svatko priznaje, žali se dalje Hegel, da nije u stanju napraviti cipele premda ima i oči i ruke i može nabaviti i kožu i alat, kao da mjerilo za cipelu ne posjeduje u svome stopalu! Aluzija na filozofske okršaje u onoj toploj postolarskoj radnji na pola puta izmeđµ kuće i fakulteta više je nego očita. Prava je šteta što ni veliki Hegel nije posebno zapisivao te "Male razgovore s postolarom" – danas bi, zacijelo, bili čitaniji od Fenomenologije. Nagovor na filozofiju pokušaj je ponovnog promišljanja takvih u filozofiji izgubljenih dijaloga izmeđµ filozofa i Nefilozofa oko temeljnih vrijednosti filozofiranja, što ih sama filozofija, od Sokrata preko Hegela pa sve do današnjih dana, tek ovlaš subsumira figurom postolara ili izravnije, u Platona i, naročito, Aristotela (Protreptikos) – figurom vladara. Matko Sršen, redatelj i dramski pisac, predaje kazališnu režiju na Akademiji dramske umjetnosti sveučilišta u Zagrebu. U njegovim radovima, bilo da je riječ o poeziji (Filozofska glazba), drami (Ifigenija), eseju (Nagovor na filozofiju) ili samoj kazališnoj režiji (Dostojevski: Braća Karamazovi) uočljiva je tendencija da se o eminentno filozofijskim pitanjima raspravlja u ambijentu običnog i svakom čovjeku pristupačnog diskursa.
About the book - NAGOVOR NA FILOZOFIJU
Napomene autora I. Koga je lakše obmanuti? 1. Hegel i njegov postolar 2. Pitanje iz primjera: filozofija ili cipele? 3. Nefilozofov odgovor - cipele! 4. Nefilozofova zabluda - vrijeme 5. Postolarski poučak II. Figure znanja i figure potvore 6. Tales i njegova starica 7. Pitanje iz primjera: jesu li filozofi smiješni? 8. Tko zaustavlja rat? Figura znanja ili Figura snalaženja? 9. Talesov »maslinarski« poučak III. Slatki ocat 10. Lao Ce i njegov carinik 11. Pitanje iz primjera: kojim putem valja ići? 12. Octeni poučak IV. Kinez iz Konigsberga 13. Kant i njegova Hekuba 14. Figure putovanja 15. Kantov »lunarni« poučak V. Filozof iz Abdere a istina s Krete 16. Protagora, sofisti i »Lažac« 17. Pitanje iz primjera: da li se mudrost mršti svijetu ili mu se osmjehuje? 18. Pomoć Nefilozofu: protiv Protagore! 19. Suprotan odgovor: za Protagoru! 20. Božanski poučak 21. Ovozemaljski poučak VI. O letljivosti svijesti 22. Čuang Ce i njegov leptir 23. Pitanje iz primjera: tko koga sanja? 24. Nefilozofov odgovor: čemu uopće takva pitanja? 25. Čuang Ceov odgovor 26. Čuđenje, nedoumica i pitanje: put u filozofiju 27. Žablji poučak VII. Pas filozof 28. Diogen (Legenda o Aleksandru i Aristotelu) 29. Diogen i Aleksandar 30. Diogen rob ili gospodar 31. Bačva puna mudrosti 32. Sunčani poučak VIII. Akcija Laterna 33. Diogen i njegova laterna 34. Pitanje iz primjera: zašto danas nema Diogena? 35. Laterna magica filozofije 36. Svjetlucajući poučak IX. Kosti s filozofske gozbe 37. Diogen i njegovo »filozofsko kazalište« 38. Nefilozofovo pitanje: kakve to veze ima s kazalištem? 39. Filozofski poučak X. Apsurdni junak 40. Camus i njegov Sizif 41. Figure filozofije apsurda: apsurdni zidovi, nada i samoubojstvo 42. Apsurdni poučak XI. Čvrsta točka 43. Rene Descartes i njegov »Cogito« 45. Kartezijanska paralela 46. Kogitativni poučak
