- Homepage
- literature
- theory of literature
- NJEMAČKI KNJIŽEVNI DNEVNIK - Max Frisch, Marie Luise Kaschnitz, Peter Handke
- comics
- computer science
- current affairs
-
dictionaries / grammars / foreign languages
-
dictionaries
- croatian dictionaries
- czech dictionaries
- dictionary of art
- english dictionaries
- french dictionaries
- german dictionaries
- greek dictionaries
- italian dictionaries
- latin dictionaries
- polish dictionaries
- portuguese dictionaries
- romanian dictionaries
- russian dictionaries
- spanish dictionaries
- slovak dictionaries
- slovenian dictionaries
- foreign languages
- grammar
-
dictionaries
- economics
- gifts
- encyclopedia / handbooks
- erotica / sex
- history
- hobbies
- humour
- literature
- magazines
- maritime affairs
- multimedia publications
- natural science
- other editions
- politics
- popular science
-
reading
- 1st grade of elementary school
- 2nd grade of elementary school
- 3rd grade of elementary school
- 4th grade of elementary school
- 5th grade of elementary school
- 6th grade of elementary school
- 7th grade of elementary school
- 8th grade elementary school
- 1st grade of high school
- 2nd grade of high school
- 3rd grade of high school
- 4th grade of high school
- religion / mythology
- social sciences
- technology / engineering / construction
- textbooks
- textbooks of vocational schools and faculties
- tourism
- travel-records

NJEMAČKI KNJIŽEVNI DNEVNIK - Max Frisch, Marie Luise Kaschnitz, Peter Handke
About the book NJEMAČKI KNJIŽEVNI DNEVNIK - Max Frisch, Marie Luise Kaschnitz, Peter Handke
U prva tri poglavlja (Uvod: Ideja dnevnika i dnevnički diskurs, Dnevniku srodni oblici u usporedbi, Od pravog ka književnom dnevniku: okušaj u povijesnom i stilskom značenju pojma) autorica prikazuje razvoj i značajke dnevnika kao dokumenta o osobnom životu svojeg pisca, ponekad i vrijednog dokumenta povijesnog života. Središnje pitanje u knjizi jest određivanje umjetničko-estetskih i sadržajnih razlika između pravog, stvarnog istinitog dnevnika, kojeg odlikuju vjerodostojnost i istinoljubivost, u odnosu na uistinu pravi dnevnik kao književni oblik – naime, oblik kojem i sredstvo i cilj oblikovanja nije istina nego izmišljanje, imaginacija, poetizacija – fikcionalizacija stvarnosti.
Središnja tri poglavlja u knjizi posvećena su dijarističkom stvaralaštvu švicarskog književnika Maxa Frischa (1911-1991), njemačke spisateljice Marie Luiser Kaschnitz (1901-1974) i austrijskog autora Petera Handkea (1942). U drugoj polovici 20. stoljeća oni pišu dnevnik kao književno, umjetničko djelo. U njihovim dnevnicima ogleda se suvremeni svijet kojim vladaju ratovi, moć, nasilje i kratkotrajna razdoblja mira. Zato su razumljiva autorska udaljavanja od tog vanjskog vremena – u Frischa fikcionalizacijom, u Kaschnitzove poetizacijom, u Handkea imaginacijom.