- Lista želja
- Prijava
- 0
Košarica Vaša košarica je prazna
- Naslovnica
- književnost
- književna teorija
- NJEMAČKI KNJIŽEVNI DNEVNIK - Max Frisch, Marie Luise Kaschnitz, Peter Handke
- alternativna područja
- arhitektura
- audio izdanja
- časopisi
- društvene znanosti
- ekonomija
- enciklopedije / leksikoni / priručnici
- erotika / seks
- hobistika
- humor
- knjige za djecu
- književnost
- lektira
- multimedijalna izdanja
- ostala izdanja
- poklon galerija
- politika
- pomorstvo
- popularna znanost
- povijest
- prirodne znanosti
- publicistika
- religija / mitologija
- rječnici / gramatike / strani jezici
- strane knjige
- stripovi
- tehnika / inženjerstvo / građevina
- turizam
- udžbenici
- udžbenici strukovnih škola i fakulteta
- umjetnost

NJEMAČKI KNJIŽEVNI DNEVNIK - Max Frisch, Marie Luise Kaschnitz, Peter Handke
O knjizi NJEMAČKI KNJIŽEVNI DNEVNIK - Max Frisch, Marie Luise Kaschnitz, Peter Handke
U prva tri poglavlja (Uvod: Ideja dnevnika i dnevnički diskurs, Dnevniku srodni oblici u usporedbi, Od pravog ka književnom dnevniku: okušaj u povijesnom i stilskom značenju pojma) autorica prikazuje razvoj i značajke dnevnika kao dokumenta o osobnom životu svojeg pisca, ponekad i vrijednog dokumenta povijesnog života. Središnje pitanje u knjizi jest određivanje umjetničko-estetskih i sadržajnih razlika između pravog, stvarnog istinitog dnevnika, kojeg odlikuju vjerodostojnost i istinoljubivost, u odnosu na uistinu pravi dnevnik kao književni oblik – naime, oblik kojem i sredstvo i cilj oblikovanja nije istina nego izmišljanje, imaginacija, poetizacija – fikcionalizacija stvarnosti.
Središnja tri poglavlja u knjizi posvećena su dijarističkom stvaralaštvu švicarskog književnika Maxa Frischa (1911-1991), njemačke spisateljice Marie Luiser Kaschnitz (1901-1974) i austrijskog autora Petera Handkea (1942). U drugoj polovici 20. stoljeća oni pišu dnevnik kao književno, umjetničko djelo. U njihovim dnevnicima ogleda se suvremeni svijet kojim vladaju ratovi, moć, nasilje i kratkotrajna razdoblja mira. Zato su razumljiva autorska udaljavanja od tog vanjskog vremena – u Frischa fikcionalizacijom, u Kaschnitzove poetizacijom, u Handkea imaginacijom.