- Homepage
- literature
- theory of literature
- PROUST I ZNAKOVI
- comics
- computer science
- current affairs
-
dictionaries / grammars / foreign languages
-
dictionaries
- croatian dictionaries
- czech dictionaries
- dictionary of art
- english dictionaries
- french dictionaries
- german dictionaries
- greek dictionaries
- italian dictionaries
- latin dictionaries
- polish dictionaries
- portuguese dictionaries
- romanian dictionaries
- russian dictionaries
- spanish dictionaries
- slovak dictionaries
- slovenian dictionaries
- foreign languages
- grammar
-
dictionaries
- economics
- gifts
- encyclopedia / handbooks
- erotica / sex
- history
- hobbies
- humour
- literature
- magazines
- maritime affairs
- multimedia publications
- natural science
- other editions
- politics
- popular science
-
reading
- 1st grade of elementary school
- 2nd grade of elementary school
- 3rd grade of elementary school
- 4th grade of elementary school
- 5th grade of elementary school
- 6th grade of elementary school
- 7th grade of elementary school
- 8th grade elementary school
- 1st grade of high school
- 2nd grade of high school
- 3rd grade of high school
- 4th grade of high school
- religion / mythology
- social sciences
- technology / engineering / construction
- textbooks
- textbooks of vocational schools and faculties
- tourism
- travel-records

About the book PROUST I ZNAKOVI
Knjiga Proust i znakovi predstavlja rukavicu bačena u lice psihoanalizi u jeku lacanizma. Jer kako drugačije opisati knjigu koja se prvenstveno bavi psihologijom (i psihijatrijom), a koja, sa obzirom na vrijeme kada je pisana, ni jednom riječju ne spominje ni Freuda ni psihoanalizu, iako se u njoj posvuda može naići na psihoanalitičke koncepte (npr. tumačenje snova i sanjanja, parcijalne objekte, neurozu, pa čak i patricid), ali različito protumačene i smještene u sasvim drugačiju teoriju. Preciznije, Freud i psihoanaliza se ne spominju u prvom dijelu, koji je pisan prije revolucije 68-e, dok u drugom dijelu, gdje ih se na par mjesta i doslovno spominje, to se čini samo marginalno, kao još jednu (doduše, aktualnu) od tisuća drugačijih i mogućih točaka gledišta na istu problematiku, jednu od mogućih taksonomija. Jer jedan od glavnih koncepata koji se provlaći ovom knjigom jest perspektivizam, ili mogućnost postojanja mnoštva točaka gledišta na isti objekt. A to je uostalom i važan aspekt Deleuzeove filozofije čiji je opus sastavljen od knjiga koja svaka prilazi uglavnom istim ili sličnim problemima iz drugačijih točaka gledišta (što podrazumijeva isti postupak i unutar svake knjige zasebno, kao što je to i ovdje slučaj)