- Homepage
- social sciences
- philosophy
- VRIJEME I SLOBODNA VOLJA
- comics
- computer science
- current affairs
-
dictionaries / grammars / foreign languages
-
dictionaries
- croatian dictionaries
- czech dictionaries
- dictionary of art
- english dictionaries
- french dictionaries
- german dictionaries
- greek dictionaries
- italian dictionaries
- latin dictionaries
- polish dictionaries
- portuguese dictionaries
- romanian dictionaries
- russian dictionaries
- spanish dictionaries
- slovak dictionaries
- slovenian dictionaries
- foreign languages
- grammar
-
dictionaries
- economics
- gifts
- encyclopedia / handbooks
- erotica / sex
- history
- hobbies
- humour
- literature
- magazines
- maritime affairs
- multimedia publications
- natural science
- other editions
- politics
- popular science
-
reading
- 1st grade of elementary school
- 2nd grade of elementary school
- 3rd grade of elementary school
- 4th grade of elementary school
- 5th grade of elementary school
- 6th grade of elementary school
- 7th grade of elementary school
- 8th grade elementary school
- 1st grade of high school
- 2nd grade of high school
- 3rd grade of high school
- 4th grade of high school
- religion / mythology
- social sciences
- technology / engineering / construction
- textbooks
- textbooks of vocational schools and faculties
- tourism
- travel-records

VRIJEME I SLOBODNA VOLJA
About the book VRIJEME I SLOBODNA VOLJA
Jedan od najpoznatijih i najutjecajnijih filozofa svoga doba (i neko vrijeme gotovo kultni lik u Francuskoj, gdje su njegova predavanja privlačila veliko mnoštvo), Henri-Louis Bergson (1859-1941.) predvodio je revoluciju u filozofskoj misli time što je odbacivao tradicionalne konceptualne i apstraktne metode, te tvrdnjom da je intuicija dublja od intelekta. Njegove spekulacije, osobito o naravi vremena, imale su dubok utjecaj na mnoge druge filozofe, kao i na pjesnike i pisce; kaže se da je njegova filozofija bila sjeme za À la recherche de temps perdu Marcela Prousta (čija je sestrična bila Bergsonova supruga). Premda je katkada njegove ideje teško slijediti, Bergson je istančan stilist, koji je jednom izjavio: „Nema ničega u filozofiji što se ne bi moglo reći svakodnevnim jezikom“. Za svoje pisanje dobio je 1927. godine Nobelovu nagradu za književnost.
U knjizi Vrijeme i slobodna volja, pisanoj kao doktorska disertacija, Bergson pokušava odbaciti argumente protiv slobodne volje. Ti argumenti, pokazuje on, dolaze iz brkanja različitih ideja o vremenu. Fizičari i matematičari zamišljaju vrijeme kao mjerljiv konstrukt uvelike poput prostornih dimenzija. Ali u ljudskom iskustvu, život je percipiran kao neprekidan i nemjerljiv tok, a ne kao niz uzastopnih oštro označenih stanja svijesti – dakle, nešto što se ne može mjeriti kvantitativno nego samo kvalitativno. A zbog toga što se ljudske osobnosti izražavaju u činovima koje se ne može predvidjeti, Bergson izjavljuje da slobodna volja treba biti zamjetljiva činjenica.