- Lista želja
- Prijava
- 0
Košarica Vaša košarica je prazna
- Naslovnica
- prirodne znanosti
- kemija
- 100 HRVATSKIH KEMIČARA
- alternativna područja
- arhitektura
- audio izdanja
- časopisi
- društvene znanosti
- ekonomija
- enciklopedije / leksikoni / priručnici
- erotika / seks
- hobistika
- humor
- knjige za djecu
- književnost
- lektira
- multimedijalna izdanja
- ostala izdanja
- poklon galerija
- politika
- pomorstvo
- popularna znanost
- povijest
- prirodne znanosti
- publicistika
- religija / mitologija
- rječnici / gramatike / strani jezici
- strane knjige
- stripovi
- tehnika / inženjerstvo / građevina
- turizam
- udžbenici
- udžbenici strukovnih škola i fakulteta
- umjetnost
O knjizi 100 HRVATSKIH KEMIČARA
Pojedine skupine hrvatskih znanstvenih djelatnika, književnika i umjetnika već odavno objavljuju kratke prikaze života i rada svojih živućih i preminulih članova u različitim publikacijama. To dosad nije bilo tako s hrvatskim kemičarima. Zato sam, prikupljajući materijal i povremeno pišući o pojedinim našim kemičarima još od 1976., odlučio objaviti životopise sto hrvatskih kemičarki i kemičara koji su djelovali od 1876. do naših dana (ali koji su rođeni prije 1960.). Godina 1876. odabrana je kao početna, jer je tada utemeljen prvi Kemijski zavod pri Sveučilištu u Zagrebu. Naravno da u ovu publikaciju nisam mogao uvrstiti sve one koji su to zavrijedili, jer je izbor ograničen na stotinu kratkih portreta. Stoga su u ovo djelo uvršteni: dobitnici Nobelove nagrade (Ružička i Prelog), redoviti, izvanredni i dopisni članovi te članovi-suradnici JAZU, odnosno HAZU, utemeljitelji studija kemije na Sveučilištu u Zagrebu, utemeljitelji kemijsko-inženjerskog studija te studija kemije na Prirodoslovno-matematičkome i Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu, glavni urednici časopisa „Croatica Chemica Acta", predsjednici i dužnosnici Hrvatskog kemijskog društva, kemičari utemeljitelji Instituta „Rugjer Bošković," naši istaknuti kemičari u iseljeništvu, koji su kemijsko obrazovanje stekli u domovini, autori kemijskih udžbenika za srednje škole i fakultete, autori priloga za povijest hrvatske kemije, kemičari koji su se istaknuli radeći u industrijskim istraživačkim laboratorijima, a svi ostali su razmatrani na temelju dvaju parametara: produktivnosti i citiranosti (to vjerojatno nisu najbolji mogući parametri, no njima pribjegavaju i ostali narodi).