- Lista želja
- Prijava
- 0
Košarica Vaša košarica je prazna
- Naslovnica
- umjetnost
- dizajn
- DIZAJN I ZLOČIN
- alternativna područja
- arhitektura
- audio izdanja
- časopisi
- društvene znanosti
- ekonomija
- enciklopedije / leksikoni / priručnici
- erotika / seks
- hobistika
- humor
- knjige za djecu
- književnost
- lektira
- multimedijalna izdanja
- ostala izdanja
- poklon galerija
- politika
- pomorstvo
- popularna znanost
- povijest
- prirodne znanosti
- publicistika
- religija / mitologija
- rječnici / gramatike / strani jezici
- strane knjige
- stripovi
- tehnika / inženjerstvo / građevina
- turizam
- udžbenici
- udžbenici strukovnih škola i fakulteta
- umjetnost

DIZAJN I ZLOČIN
O knjizi DIZAJN I ZLOČIN
Ova je knjiga polemički prikaz nedavnih promjena u kulturalnom statusu arhitekture i dizajna, kao i umjetnosti i kritike na Zapadu. Prvi dio, koji se usredotočuje na arhitekturu i dizajn, sastoji se od kratkih izvještaja. Prvo poglavlje je pregled stapanja marketinga i kulture, dok u drugom poglavlju razmatram prodiranje dizajna u svakodnevni život. Treće i četvrto poglavlje studije su slučaja i u njima razmatram dvije karakteristične karijere u arhitekturi: u prvoj studiji istražujem rad Franka Gehrvja u svijetu povišenog spektakla, a u drugoj prikazujem tekstove Rema Koolhaasa o mutacijama u globalnome gradu.
U drugome dijelu usmjeravam se na discipline i institucije. U petom poglavlju pratim diskurzivne odnose između moderne umjetnosti i modernoga muzeja kako su ih vidjeli pisci od Baudelairea i Valervja do danas. U šestom poglavlju istražujem pojmovne meandre povijesti umjetnosti krajem devetnaestog stoljeća i vizualne studije krajem dvadesetog stoljeća. U sedmom poglavlju prikazujem najnoviji trud umjetničke kritike u Sjedinjenim Državama, te uspon i pad različitih metoda i modela. Na kraju, osmo poglavlje opis je raznih strategija preživljavanja nakon modernizma i postmodernizma. Neke teme u prvom dijelu ponavljaju se, poput brandinga identiteta i prevlasti dizajna, napredovanja spektakla i ideologije informacije. Svjedočimo kako širenjem postfordističke ekonomije specijalizirane robe i tržišta niša nastaje gotovo bešavan ciklus proizvodnje i potrošnje. U tom poretku predočavanje je postalo još istaknutije, a arhitektura i dizajn velevažni. Čini se da su u tom procesu oslab-jela neka naša shvaćanja kritičke kulture, ili su čak i izgubila sadržaj. U kojoj je mjeri »konstruirani subjekt« postmodernizma postao »dizajnirani subjekt« konzumerizma? U kojoj je mjeri prošireno polje poslijeratne umjetnosti postalo administrirani prostor suvremenog dizajna?