- Lista želja
- Prijava
- 0
Košarica Vaša košarica je prazna
- Naslovnica
- književnost
- književna teorija
- teatrologija
- KAZALIŠTE NA KAPTOLU - Anonimne kajkavske dramske adaptacije s kraja 18. i početka 19. stoljeća
- alternativna područja
- arhitektura
- audio izdanja
- časopisi
- društvene znanosti
- ekonomija
- enciklopedije / leksikoni / priručnici
- erotika / seks
- hobistika
- humor
- knjige za djecu
- književnost
- lektira
- multimedijalna izdanja
- ostala izdanja
- poklon galerija
- politika
- pomorstvo
- popularna znanost
- povijest
- prirodne znanosti
- publicistika
- religija / mitologija
- rječnici / gramatike / strani jezici
- strane knjige
- stripovi
- tehnika / inženjerstvo / građevina
- turizam
- udžbenici
- udžbenici strukovnih škola i fakulteta
- umjetnost
![KAZALIŠTE NA KAPTOLU - Anonimne kajkavske dramske adaptacije s kraja 18. i početka 19. stoljeća-0 KAZALIŠTE NA KAPTOLU - Anonimne kajkavske dramske adaptacije s kraja 18. i početka 19. stoljeća-0](/image_style/product_image/Documents/Products/610763/image_4.jpg)
KAZALIŠTE NA KAPTOLU - Anonimne kajkavske dramske adaptacije s kraja 18. i početka 19. stoljeća
O knjizi KAZALIŠTE NA KAPTOLU - Anonimne kajkavske dramske adaptacije s kraja 18. i početka 19. stoljeća
Knjiga Kazalište na Kaptolu po prvi put sistematizira poetičke odlike anonimnih kajkavskih dramskih adaptacija, ali i otvara brojna nova problemska polja, kao što je pitanje ženskih likova u tim dramama. No, uz to što rekonstruira korpus drama i dinamiku njihova izvođenje, prikazuje njihova zajednička i distinktivna obilježja te ih analizira i interpretira, autorica u svojoj knjizi jasno ukazuje na književnopovijesnu i teatrološku, ali i kulturološku važnost tog korpusa, koji je u vremenima snažne germanizacije i mađarizacije održavao kontinuitet kazališnoga djelovanja na „narodnom jeziku“, odgajajući time i publiku u narodnom duhu. „Ova knjiga usustavljuje i proširuje dosadašnje spoznaje o korpusu anonimnih kajkavskih dramskih adaptacija i to s književnoga, književnopovijesnoga, teatrološkoga i jezičnoga aspekta i tako popunjava prazninu koja postoji u dramskom segmentu starije hrvatske književnosti. No ujedno otvara i nove spoznaje o građanskom hrvatskom kazalištu koje je temelj suvremenoga kazališta a do sada nije bilo sustavno obrađivano.“ Alojz Jembrih