LIBERALIZAM

O knjizi LIBERALIZAM

John Gray, u predgovoru drugom izdanju
Od objavljivanja prvog izdanja ove knjige 1986. godine znatno su se promijenili i svijet i autorova stajališta. Ovo drugo izdanje Liberalizma trebalo bi odraziti oba procesa promjene. U njemu pokušavam dati takav prikaz liberalne misli i prakse koji točno odražava i njihovo trenutno stanje i kako ih ja danas ocjenjujem. Promjene u perspektivi i prosudbi sadržane u ovom drugom izdanju s razlogom su velike. U stvarnom svijetu povijesti, u godinama što su uslijedile nakon prvog izdanja, bili smo svjedoci propasti sovjetskog sustava, pokretanja velikog projekta tržišne reforme u Kini, mirnog prelaska na demokratske institucije u Južnoafričkoj Republici, nestanka bivše Jugoslavije u ratu i etničkom sukobu te političkog kolapsa nove desnice koja je u zapadnim zemljama imala prolaznu političku prevlast. Nadalje, i moja vlastita stajališta znatno su se promijenila od vremena tiskanja prvog izdanja. Sada smatram da je traženje temelja liberalne prakse i uzaludno i nepotrebno utoliko što su liberalni sustavi daleko od toga da budu općenito obvezni ili poželjni i jer su tek jedan segment u nizu institucija koje mogu biti legitimne u kasnomu modernom ili ranomu postmodernom svijetu. Liberalizam može biti, kako sam mislio pišući prvo izdanje ove knjige, politička teorija moderniteta; ako i jest tako, ipak nije nimalo bjelodano da odgovara dilemama postmodernog stanja. Kao i druge varijacije projekta prosvjetiteljstva, i liberalna se teorija nasukala na nemogućnosti formuliranja racionalnog morala. Ako su pretenzije liberalizma na temeljnost šuplje, takva je i tvrdnja da u našemu povijesnom kontekstu nema održive alternative liberalnim institucijama. S postliberalnoga i pluralističkog stajališta koje danas zauzimam, liberalni su politički sustavi samo jedna vrsta legitimnoga političkog poretka, a liberalna praksa nema neki poseban ili sveopći autoritet. Je li neki režim legitiman ovisi o njegovim vezama s kulturnim tradicijama njegovih podanika i o njegovu doprinosu zadovoljavanju njihovih potreba. Kad se sudi po tim kriterijima, daleko je od toga da liberalnim sustavima uvijek pripada prednost.

Kako bih svoje trenutno stajalište iskazao jasno, sažeto i razumljivo, izložio sam ga u novom Zaključku knjige koji sam nazvao Postliberalizam. U njemu se ocjenjuju i stanje liberalne teorije i okolnosti liberalne prakse u stvarnom svijetu. Moje mišljenje o tome što liberalizam jest ili je bio, za razliku od moga mišljenja o njegovoj filozofskoj vjerodostojnosti i političkim izgledima, nije se znatno promijenilo. U skladu s tim, osim ovih novih zahvala i predgovora te revizija u bibliografiji i kazalu, nisam inače mijenjao knjigu.

Razgovori s mnogim Ijudima pomogli su mi u bistrenju stajališta nakon prvog izdanja. Među njima su posebno važni stalni razgovori s Isaiahom Berlinom i Josephom Razom. Sva uobičajena upozorenja o preuzimanju autorske odgovornosti vrijede i ovdje.