- Lista želja
- Prijava
- 0
Košarica Vaša košarica je prazna
- Naslovnica
- književnost
- proza
- ostali romani
- LJULJAČKA DAHA
- alternativna područja
- arhitektura
- audio izdanja
- časopisi
- društvene znanosti
- ekonomija
- enciklopedije / leksikoni / priručnici
- erotika / seks
- hobistika
- humor
- knjige za djecu
- književnost
- lektira
- multimedijalna izdanja
- ostala izdanja
- poklon galerija
- politika
- pomorstvo
- popularna znanost
- povijest
- prirodne znanosti
- publicistika
- religija / mitologija
- rječnici / gramatike / strani jezici
- strane knjige
- stripovi
- tehnika / inženjerstvo / građevina
- turizam
- udžbenici
- udžbenici strukovnih škola i fakulteta
- umjetnost
O knjizi LJULJAČKA DAHA
Herta Müller rođena je u Nifichidorfu, u Rumuniji 1953. godine. Nakon završene mature, studirala je germanistiku i rumunsku književnost na Univerzitetu u Temišvaru. Od 1987. godine živi u Berlinu kao spisateljica. Poznata je po svojim djelima koja vjerno prikazuju teror režima Nicolaea Ceausescua, povijest Nijemaca u Banatu i progon rumunskih Nijemaca koji je provodio staljinistički režim, a kasnije i rumunski komunistički režim, kao i po svojim esejima o posljedicama rata i svom izbjeglištvu u Njemačkoj. Djela su joj prevedena na više od dvadeset jezika. Dobila je brojne nagrede među kojima su Nagrada Kleist, Nagrada Aristeion, Dublinska nagrada, Nagrada za ljudska prava "Franz Werfel". Dobitnica je Nobelove nagrade za književnost 2009. godine.
„U januaru 1945. rat je još uvijek trajao. (...) Bilo je tri sata noću 15. januara 1945. kad je patrola došla po mene. Bilo je sve hladnije, -15°C." Leopold Auberg ovako započinje izvještaj o deportaciji u logor. Svi Nijemci koji žive u Rumuniji, muškarci i žene, od sedamnaest do četrdeset i pet godina deportirani su u sovjetske radne logore na prisilan rad. Pripovijedajući životnu priču mladića Herta Müller opisuje ustvari sudbinu njemačkog stanovništva u Transilvaniji. Materijal koji je pretvorila u ovaj novi, veliki roman sakupila je u razgovorima s pjesnikom Oskarom Pastiorom i drugim ljudima koji su preživjeli progone rumunskih Nijemaca u Staljinovo doba.