- Homepage
- literature
- prose
- other novels
- LJULJAČKA DAHA
- comics
- computer science
- current affairs
-
dictionaries / grammars / foreign languages
-
dictionaries
- croatian dictionaries
- czech dictionaries
- dictionary of art
- english dictionaries
- french dictionaries
- german dictionaries
- greek dictionaries
- italian dictionaries
- latin dictionaries
- polish dictionaries
- portuguese dictionaries
- romanian dictionaries
- russian dictionaries
- spanish dictionaries
- slovak dictionaries
- slovenian dictionaries
- foreign languages
- grammar
-
dictionaries
- economics
- gifts
- encyclopedia / handbooks
- erotica / sex
- history
- hobbies
- humour
- literature
- magazines
- maritime affairs
- multimedia publications
- natural science
- other editions
- politics
- popular science
-
reading
- 1st grade of elementary school
- 2nd grade of elementary school
- 3rd grade of elementary school
- 4th grade of elementary school
- 5th grade of elementary school
- 6th grade of elementary school
- 7th grade of elementary school
- 8th grade elementary school
- 1st grade of high school
- 2nd grade of high school
- 3rd grade of high school
- 4th grade of high school
- religion / mythology
- social sciences
- technology / engineering / construction
- textbooks
- textbooks of vocational schools and faculties
- tourism
- travel-records

About the book LJULJAČKA DAHA
Herta Müller rođena je u Nifichidorfu, u Rumuniji 1953. godine. Nakon završene mature, studirala je germanistiku i rumunsku književnost na Univerzitetu u Temišvaru. Od 1987. godine živi u Berlinu kao spisateljica. Poznata je po svojim djelima koja vjerno prikazuju teror režima Nicolaea Ceausescua, povijest Nijemaca u Banatu i progon rumunskih Nijemaca koji je provodio staljinistički režim, a kasnije i rumunski komunistički režim, kao i po svojim esejima o posljedicama rata i svom izbjeglištvu u Njemačkoj. Djela su joj prevedena na više od dvadeset jezika. Dobila je brojne nagrede među kojima su Nagrada Kleist, Nagrada Aristeion, Dublinska nagrada, Nagrada za ljudska prava "Franz Werfel". Dobitnica je Nobelove nagrade za književnost 2009. godine.
„U januaru 1945. rat je još uvijek trajao. (...) Bilo je tri sata noću 15. januara 1945. kad je patrola došla po mene. Bilo je sve hladnije, -15°C." Leopold Auberg ovako započinje izvještaj o deportaciji u logor. Svi Nijemci koji žive u Rumuniji, muškarci i žene, od sedamnaest do četrdeset i pet godina deportirani su u sovjetske radne logore na prisilan rad. Pripovijedajući životnu priču mladića Herta Müller opisuje ustvari sudbinu njemačkog stanovništva u Transilvaniji. Materijal koji je pretvorila u ovaj novi, veliki roman sakupila je u razgovorima s pjesnikom Oskarom Pastiorom i drugim ljudima koji su preživjeli progone rumunskih Nijemaca u Staljinovo doba.