- Lista želja
- Prijava
- 0
Košarica Vaša košarica je prazna
- Naslovnica
- književnost
- književna teorija
- MEDIJ, KULTURA, NACIJA - Poetika i politika Gajeve Danice
- alternativna područja
- arhitektura
- audio izdanja
- časopisi
- društvene znanosti
- ekonomija
- enciklopedije / leksikoni / priručnici
- erotika / seks
- hobistika
- humor
- knjige za djecu
- književnost
- lektira
- multimedijalna izdanja
- ostala izdanja
- poklon galerija
- politika
- pomorstvo
- popularna znanost
- povijest
- prirodne znanosti
- publicistika
- religija / mitologija
- rječnici / gramatike / strani jezici
- strane knjige
- stripovi
- tehnika / inženjerstvo / građevina
- turizam
- udžbenici
- udžbenici strukovnih škola i fakulteta
- umjetnost

O knjizi MEDIJ, KULTURA, NACIJA - Poetika i politika Gajeve Danice
Naglašavajući medijsku ulogu Gajeve Danice u posredovanju nacionalne ideologije i potrebu o jasnoj razdvojenosti poetike od politike što ih je kao neupitne prihvaćala tradicionalna književna povijest, Suzana Coha dolazi do zaključka kako je polifonija jedno od ključnih obilježja Daničina diskursa, a time i njome oblikovanoga kolektivnog identiteta. Detaljnim evidentiranjem, analizom i interpretacijom materijalnih i formalnih značajki prvoga hrvatskog književnog časopisa ova knjiga pokazuje kako je Danica presudno utjecala na stvaranje hrvatskoga nacionalnoga identiteta, a time i na hrvatsku kulturu i književnost.
Riječ je o fundamentalnoj monografiji koja bitno unapređuje čitanje ne samo jednoga časopisa i medija, nego i dosadašnje spoznaje o modernoj nacionalnoj povijesti.
U uvodnome dijelu Suzana Coha propituje razloge i posljedice činjenice da je Gajeva Danica u hrvatskoj historiografiji proglašena značajnom, ali ideološki ambivalentnom u političkome i irelevantnom u poetičkom smislu. Gajeva se Danica može analizirati i interpretirati kao preteča masovnih medija, kao krucijalna činjenica romantičarske kulture, kao jedno od ključnih sredstava oblikovanja građanske javnosti i sfere javnoga mnijenja ili kao činjenica koju nije dovoljno interpretirati s njezine „informativne i dokumentarne strane, već i s one treće, transformativne ili performativne strane.“