- Lista želja
- Prijava
- 0
Košarica Vaša košarica je prazna
- Naslovnica
- društvene znanosti
- muzeologija
- MUZEJ ZA UMJETNOST I OBRT ZAGREB - izbor iz fundusa
- alternativna područja
- arhitektura
- audio izdanja
- časopisi
- društvene znanosti
- ekonomija
- enciklopedije / leksikoni / priručnici
- erotika / seks
- hobistika
- humor
- knjige za djecu
- književnost
- lektira
- multimedijalna izdanja
- ostala izdanja
- poklon galerija
- politika
- pomorstvo
- popularna znanost
- povijest
- prirodne znanosti
- publicistika
- religija / mitologija
- rječnici / gramatike / strani jezici
- strane knjige
- stripovi
- tehnika / inženjerstvo / građevina
- turizam
- udžbenici
- udžbenici strukovnih škola i fakulteta
- umjetnost

MUZEJ ZA UMJETNOST I OBRT ZAGREB - izbor iz fundusa
O knjizi MUZEJ ZA UMJETNOST I OBRT ZAGREB - izbor iz fundusa
Društvo umjetnosti iz Zagreba na svojoj Prvoj glavnoj skupštini 1879. godine razmatralo je prijedlog o organiziranju »umjetničko-obrtne« izložbe, a već iduće, 1880., godine utemeljen je Muzej za umjetnost i obrt.
U »Statutu i osnovi Muzeja za umjetnost i obrt« koju je sastavio Izidor Kršnjavi, a Društvo tiskalo g. 1879, navedeno je da je glavna svrha Muzeja da što potpunije prikaže razvitak umjetničkog obrta i umjetnosti što će »dati priliku zanatlijama... da se zornom poukom usavrše«, a građanima da pomogne »u razumijevanju umjetničkih artefakata« i »probudcnju ukusa«.
Povjesničar umjetnosti, slikar i pisac Izidor Kršnjavi (1845-1927.), prvi ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt, presudno je utjecao na stvaranje moderne Hrvatske koncem 19. stoljeća. Poput većine europskih intelektualaca tog vremena krenuo je da se pokloni kulturi Italije. Rim mu, kao i Goetheu, izgleda kao prijestolnica svijeta (»Rim je meni grad sreće i grad umjetnosti, a srcu mi prirastao kao da sam se u njemu rodio.«). Smatrao je da su klasična prošlost i katoličanstvo temeljni oslonci kulture u Hrvata. Taj filozofski idealizam bio je u Kršnjavija, međutim, poduprt i velikim smislom za praktične potrebe mladog hrvatskog građanskog društva. Kao ministar za kulturu i obrazovanje dao je materijalno pokriće za mnoge projekte, od izgradnje školskih zavoda do umjetničkih ateljea, knjižnica i kazališta.