MUZEJ ZA UMJETNOST I OBRT ZAGREB - izbor iz fundusa

O knjizi MUZEJ ZA UMJETNOST I OBRT ZAGREB - izbor iz fundusa

Društvo umjetnosti iz Zagreba na svojoj Prvoj glavnoj skupštini 1879. godine razmatralo je prijedlog o organiziranju »umjetničko-obrtne« izložbe, a već iduće, 1880., godine utemeljen je Muzej za umjetnost i obrt.
U »Statutu i osnovi Muzeja za umjetnost i obrt« koju je sastavio Izidor Kršnjavi, a Društvo tiskalo g. 1879, navedeno je da je glavna svrha Muzeja da što potpunije prikaže razvitak umjetničkog obrta i umjetnosti što će »dati priliku zanatlijama... da se zornom poukom usavrše«, a građanima da pomogne »u razumijevanju umjetničkih artefakata« i »probudcnju ukusa«.
Povjesničar umjetnosti, slikar i pisac Izidor Kršnjavi (1845-1927.), prvi ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt, presudno je utjecao na stvaranje moderne Hrvatske koncem 19. stoljeća. Poput većine europskih intelektualaca tog vremena krenuo je da se pokloni kulturi Italije. Rim mu, kao i Goetheu, izgleda kao prijestolnica svijeta (»Rim je meni grad sreće i grad umjetnosti, a srcu mi prirastao kao da sam se u njemu rodio.«). Smatrao je da su klasična prošlost i katoličanstvo temeljni oslonci kulture u Hrvata. Taj filozofski idealizam bio je u Kršnjavija, međutim, poduprt i velikim smislom za praktične potrebe mladog hrvatskog građanskog društva. Kao ministar za kulturu i obrazovanje dao je materijalno pokriće za mnoge projekte, od izgradnje školskih zavoda do umjetničkih ateljea, knjižnica i kazališta.