- Lista želja
- Prijava
- 0
Košarica Vaša košarica je prazna
- Naslovnica
- tehnika / inženjerstvo / građevina
- građevinarstvo
- PAŠKI MOST - Izgradnja, obrana, obnova
- alternativna područja
- arhitektura
- audio izdanja
- časopisi
- društvene znanosti
- ekonomija
- enciklopedije / leksikoni / priručnici
- erotika / seks
- hobistika
- humor
- knjige za djecu
- književnost
- lektira
- multimedijalna izdanja
- ostala izdanja
- poklon galerija
- politika
- pomorstvo
- popularna znanost
- povijest
- prirodne znanosti
- publicistika
- religija / mitologija
- rječnici / gramatike / strani jezici
- strane knjige
- stripovi
- tehnika / inženjerstvo / građevina
- turizam
- udžbenici
- udžbenici strukovnih škola i fakulteta
- umjetnost
PAŠKI MOST - Izgradnja, obrana, obnova
O knjizi PAŠKI MOST - Izgradnja, obrana, obnova
Učini li se svojevrsna inventura 20. stoljeća i rekapitulacija postignuća u životu stanovnika otoka Paga, vrlo se lako može uočiti vremenska razdjelnica koja to stoljeće dijeli na dva bitno različita razdoblja.
Ta je razdjelnica u 1945. godini, u vremenu okončanja 2. svjetskog rata, kada je formirana tzv. druga Jugoslavija i kada je uspostavljen socijalizam kao novi društveni i ekonomski sustav.
Sve ono što se događalo poslije te godine pa do početka 90-ih godina 20. stoljeća - kada je povijesni tijek obilježen novim krupnim društvenim promjenama (raspadom Jugoslavije kao državne zajednice, osamostaljenjem Hrvatske, raskidom s dotadašnjim društvenim sustavom) - neusporedivo je s onime što je obilježilo vrijeme prije 2. svjetskog rata, dakle prvu polovicu 20. stoljeća, a i ranije razdoblje.
Vrijeme prije spomenutog rata, najjednostavnije rečeno, bilo je razdoblje teškoga siromaštva velikog broja otočana usprkos potencijalima koji su postojali u gospodarstvenim resursima otoka, poglavito u vinogradarstvu, ovčarstvu, ribarstvu, proizvodnji soli pa i u nekim oblicima kućnih radinosti, primjerice u čipkarstvu i turizmu. Tzv. proizvodne snage bile su uglavnom nerazvijene, a od onoga što se u svakoj od tih oblasti uspijevalo proizvesti najviše koristi imali su oni koji su glavne gospodarstvene kapacitete držali u svojim rukama, a uz njih još trgovci i posrednici. Široki slojevi radnika, težaka, seljaka, ribara, od toga su imali malo koristi...