PRILOG ZA BIBLIOGRAFIJU AKADEMIKA TONKA MAROEVIĆA - Bibliografija kataloga izložbi (1971-2020.)

O knjizi PRILOG ZA BIBLIOGRAFIJU AKADEMIKA TONKA MAROEVIĆA - Bibliografija kataloga izložbi (1971-2020.)

Prilog za bibliografiju akademika Tonka Maroevića autora S. Roić/G. Šikić nastao je obradom dosad neobrađene građe kataloga izložbi koje je akademik Maroević skupljao punih 50 godina. Na stranicama Hrvatske nacionalne bibliografije koja je dostupna na mrežnom mjestu http://bibliografija.nsk.hr/spec/TM/index.html nalazi se cjelovita bibilografija akademika Maroevića koja donosi naslove primarna i djelomično sekundarna autorstva, opise građe, vrijeme objave i opseg teksta te sadrži više od 1400 jedinica neujednačena opsega. Obradom ove sačuvane građe broj bibilografskih jedinica akademika Maroevića povećan je za više od 600 jedinica. Budući da je riječ o jednom od najvrsnijih i najmarljivijih poznavatelja hrvatske likovne scene i likovnih osobnosti, ova bibliografija pruža cjelovit uvid u njegovo praćenje likovnog života u Hrvatskoj.  Vođen znanjem i iskustvom povjesničara umjetnosti, ali i svojim književnim talentom, akademik Maroević likovno djelo promatra kao vizualni jezik, kao formaciju koju valja sagledati s obzirom na druga umjetnička djela, obazirući se pritom na izvanumjetničku stvarnost. Maroević uvijek piše u dijalogu sa svojim prethodnicima i suvremenicima, posebno autorima koji su definirali poimanje i razumijevanje modernizma u hrvatskoj likovnoj umjetnosti, od Ljube Babića, preko Grge Gamulina i Milana Preloga do Igora Zidića, Božidara Gagre i drugih svojih suvremenika, uključujući i kolege mlađih generacija. Golema literarna obaviještenost, nastrojenost ka razumijevanju i vrednovanju pojava te intelektualna znatiželja, Maroevića čini zasigurno najsvestranijim piscem na području hrvatske povijesti umjetnosti, najcitiranijim autorom na području istraživanja likovnih fenomena i umjetnika, profesionalnim autoritetom koji teži razumjeti ponad vlastitih preferencija. Ovi podaci čine taj dio njegove ostavštine dostupnim za buduća istraživanja. Riječ je o značajnom prilogu slici hrvatske receptivne kulture.

Djelo je namijenjeno znanstvenoj i stručnoj publici, kolegama povjesničarima umjetnosti i likovnim stvaraocima te širokom krugu čitatelja zainteresiranih za hrvatsku likovnu umjetnost i njezinu povijest. Od velike će pomoći biti i pridodana Kazala imena i Kazala galerija, muzeja i izložbenih prostora.