RESURSI I TRŽIŠTA HRVATSKOG GOSPODORSTVA

O knjizi RESURSI I TRŽIŠTA HRVATSKOG GOSPODORSTVA

Čini se kako su svjetla analitičke pozornice pomaknuta tako da su u središtu žarkih boja uvijek trenutno aktualne teme (tečaj, dug, deficit, privatizacija, inozemne investicije, inflacija itd.), istodobno držeči u sjeni stanovite elemente, koji opredjeljuju stvarni život hrvatskih građana u njihovoj dvojnoj ulozi poduzetnika/ radnika i poreznog obveznika.
Prva je takva opće poznata činjenica, ali i analitički sasvim nedovoljno tretirana, spoznaja kako je za hrvatsko gospodarstvo, u razvojnom smislu posljednjih Četvrt stoljeća praktički izgubljeno. Naime, po ključnim makroekonomskim obilježjima, kao što su razina nacionalnog proizvoda i zaposlenosti, pa čak i po realnom robno/uslužnom izvozu, hrvatska je ekonomija tamo gdje je bila prije otprilike 25 godina, dakle na kraju 70-tih, ili početku 80-tih godina prošlog stoljeća.
Druga je činjenica jednako dubok i Širok razvojni jaz između Hrvatske i prosjeka zemalja Europske unije na početku i na kraju 20. stoljeća. Cjelokupan buran razvoj, ratovi i promjene društveno ekonomskog sustava, ljudske i materijalne žrtve tijekom cijelog 20. stoljeća, rezultirali su činjenicom kako je sav taj nemjerljivi napor u najboljem slučaju zadržao Hrvatsku na jednakoj razvojnoj udaljenosti od modernih zapadnih ekonomija tijekom cijelog stoljeća.
Treća činjenica proizlazi iz ekstrapolacije dugoročnih stopa rasta Hrvatske i prosjeka Europske unije, odnosno (ne)mogućnosti razvojne konvergencije. Kada bismo projicirali prosječnu stopu rasta gospodarstava Europske unije iz posljednjih desetljeća 20. stoljeća na 21. stoljeće i učinili usporedbu sa različitim varijantama hrvatskog gospodarskog rasta dobili bismo otprilike slijedeće rezultate. Kada bi Hrvatska u 21. stoljeću ostvarila prosječnu godišnju stopu rasta iz 20. stoljeća, tada nema konvergencije i hrvatsko gospodarstvo ne može dostići prosjek EU. Kada bi Hrvatska u 21. stoljeću ostvarila prosječnu godišnju stopu rasta iz stabilizacijskog razdoblja od 1994. godine do danas tada bi joj za dostizanje prosjeka EU trebalo sedamdesetak godina. Kada bi Hrvatska u 21. stoljeću ostvarila prosječnu stopu rasta iz svog razvojno najuspješnijeg razdoblja ubrzane industrijalizacije 1950-1980. godine, tada bi dostigla prosjek EU negdje oko 2040. godine.