- Lista želja
- Prijava
- 0
Košarica Vaša košarica je prazna
- Naslovnica
- arhitektura
- VUKOVARSKI ARHITEKT FRAN FUNTAK
- alternativna područja
- arhitektura
- audio izdanja
- časopisi
- društvene znanosti
- ekonomija
- enciklopedije / leksikoni / priručnici
- erotika / seks
- hobistika
- humor
- knjige za djecu
- književnost
- lektira
- multimedijalna izdanja
- ostala izdanja
- poklon galerija
- politika
- pomorstvo
- popularna znanost
- povijest
- prirodne znanosti
- publicistika
- religija / mitologija
- rječnici / gramatike / strani jezici
- strane knjige
- stripovi
- tehnika / inženjerstvo / građevina
- turizam
- udžbenici
- udžbenici strukovnih škola i fakulteta
- umjetnost

VUKOVARSKI ARHITEKT FRAN FUNTAK
O knjizi VUKOVARSKI ARHITEKT FRAN FUNTAK
Monografija donosi pregled stvaralaštva Frana Funtaka, jednog od najznačajnijih i najplodnijih arhitekata Slavonije u prvoj polovici 20. stoljeća. Obuhvaća 336 stranica, a sadrži oko 370 ilustracija te brojne tablice i grafikone kojima se zorno ilustrira ne samo opus ovog arhitekta već i povijest arhitekture grada u kojemu je najvećim dijelom živio i stvarao – Vukovara.
Po povratku sa školovanja u Budimpešti Fran Funtak vrlo brzo postaje jedan od prvih hrvatskih stručnjaka za gradnje u armiranom betonu u kojem realizira niz objekata s jasnim obilježjima tada dominantnog secesijskog stila. Gradi mostove (po cijeloj Hrvatskoj, od Krapine do Vinkovaca, među njima i most na Velikom Strugu, tada dužinom od stotinu metara najveći u Hrvatskoj), te brojne javne, stambene i sakralne objekte u Vukovaru (kalvinska crkva s prvim realiziranim armiranobetonskim zvonikom u Hrvatskoj, Mađarska škola, stari vodotoranj, vila Streim na Vučedolu). Po završetku Prvog svjetskog rata oblikovni jezik njegove arhitekture poprima elemente art–decoa i međuratnog klasicizma. Podiže brojne stambene građevine, sinagoge (veliki hram u Vinkovcima iz 1922., te grobljanska kapela u Vukovaru iz 1928.), te crkve (Krndija, 1934.-37.). Tijekom tridesetih godina usvaja elemente moderne. Nakon 1945. živi u Županji, gdje radi najprije za građevinsko poduzeće «Norma», a potom za «Radnik». Vodi izgradnju županjske Sladorane, jedna od najvećih investicijskih poduhvata u tadašnjoj Hrvatskoj, a projektira i brojne stambene kuće u ovom gradu i njegovoj okolici.