PELJEŠAC

About the book PELJEŠAC

Pelješac je od 1960-ih godina doživio snažan turistički razvoj koji je postao osnova mjesnoga gospodarstva. Zbog toga je izravno i neizravno utjecao na druge gospodarske djelatnosti.
Regionalni razvoj Pelješca je do sada bio nejednoličan i usko je povezan s turističkim razvojem. Jači turistički razvoj zahvatio je dvije regije na sjeverozapadnom dijelu poluotoka, dok je najslabiji bio u stonskoj regiji (jugoistočni dio). Između ta dva područja pruža se janjinska regija koja pokazuje obilježja prijelaznog područja. Prema tome, turizam se nejednako odrazio na regionalni razvoj.
Socijalno-ekonomska transformacija izražena je u prvom redu kroz procese deagrarizacije i tercijarizacije. Budući da na poluotoku uopće nema značajnijih industrijskih pogona, a sve ostale djelatnosti (osim poljoprivrede) su nerazvijene, socijalno-ekonomska preobrazba može se dovesti u izravnu vezu sa stupnjem dosegnutog turističkog razvitka.
Deagrarizacija na poluotoku nije bila potpuna, a poljoprivreda je danas ili glavna ili dopunska djelatnost velike većine stanovništva. Turistička djelatnost, također, dopunska je djelatnost kojom se bavi i poljoprivredno stanovništvo.
Urbanizacija na poluotoku je skromnih razmjera budući da na pelješkom selu ne djeluju jako potisni faktori kao u drugim dijelovima Dalmacije. Poljoprivredna proizvodnja, usmjerena na vinogradarstvo, maslinarstvo i marikulturu, pruža mogućnost egzistzencije pelješkom seljaku. Turizmom se isto tako bavi seosko stanovništvo, pa stoga kombinacija poljoprivrede s turizmom pruža dobre izvore zarade.