- Homepage
- social sciences
- philosophy
- PRILOZI FILOZOFIJI (Iz dogođaja)
- comics
- computer science
- current affairs
-
dictionaries / grammars / foreign languages
-
dictionaries
- croatian dictionaries
- czech dictionaries
- dictionary of art
- english dictionaries
- french dictionaries
- german dictionaries
- greek dictionaries
- italian dictionaries
- latin dictionaries
- polish dictionaries
- portuguese dictionaries
- romanian dictionaries
- russian dictionaries
- spanish dictionaries
- slovak dictionaries
- slovenian dictionaries
- foreign languages
- grammar
-
dictionaries
- economics
- gifts
- encyclopedia / handbooks
- erotica / sex
- history
- hobbies
- humour
- literature
- magazines
- maritime affairs
- multimedia publications
- natural science
- other editions
- politics
- popular science
-
reading
- 1st grade of elementary school
- 2nd grade of elementary school
- 3rd grade of elementary school
- 4th grade of elementary school
- 5th grade of elementary school
- 6th grade of elementary school
- 7th grade of elementary school
- 8th grade elementary school
- 1st grade of high school
- 2nd grade of high school
- 3rd grade of high school
- 4th grade of high school
- religion / mythology
- social sciences
- technology / engineering / construction
- textbooks
- textbooks of vocational schools and faculties
- tourism
- travel-records
PRILOZI FILOZOFIJI (Iz dogođaja)
About the book PRILOZI FILOZOFIJI (Iz dogođaja)
Javni naslov naravno mora zvučati blijedo i obično i ne kazivati ništa te izazivati dojam da se radi o "znanstvenim" "prilozima" "napretku" filozofije.
Filozofija se ne može drukčije javno obznaniti, jer svi su bitni naslovi postali nemogućima zbog istrošenosti svih temeljnih riječi i uništenosti pravog odnosa spram riječi.
No javni naslov odgovara "stvari" i utoliko što se u doba prijelaza iz metafizike u mišljenje povijesti bytka možemo odvažiti samo na pokušaj da u pitanju o istini bytka mislimo iz iskonskijeg temeljnog stava. Ali čak se i uspješan pokušaj mora čuvati svakog lažnog predstavljanja kao neko "djelo" dosadašnjeg stila, u skladu s temeljnim dogođajem onoga što valja proiz-misliti. Buduće je mišljenje hod misli kojim se prolazi kroz dosada općenito skriveno područje bivanja bytka i ono se tek tako krči i doseže u njegovu najvlastitijem karakteru dogođaja.
Više nije riječ o tome da se govori "o" nečemu i da se prikazuje nešto predmetno nego o tome da se bude izručeno do-gođaju, što odgovara promjeni čovjekove biti iz "umne životinje" (animal rationale) u tu-bitak. Zato odgovarajući podnaslov glasi Iz dogođaja. I time se ne kazuje da se izvještava o njemu, nego treba značiti: iz dogođaja dogodi neko mislilačko-kazujuće pripadanje bytku i u riječ ...